Četiri milijarde ljudi - ili dvoje od troje ljudi u čitavom svijetu - nema dovoljno vode čak ni za svoje najosnovnije potrebe. Ovaj broj je mnogo veći nego što se to ranije mislilo - kaže se u jednoj novoj studiji koja nam predstavlja mnogo tačniju sliku o stvarnom opsegu problema. Novi podaci će pomoći da zvaničnici i javnost potraže takva rješenja koja će ublažiti, pa i eliminirati ovu prijetnju.
Decenijama nije bilo takve suše u Etiopiji. Bebe i mala djeca su pogotovu u opasnosti. Fatuma Hussein živi u vrućoj i bezvodnoj regiji Afar i dolazi u lokalnu kliniku za pomoć, pošto joj je nestalo hrane.
"Moje dijete je teško neuhranjeno, do te mjere da više nisam u stanju ni da ga podojim.", kaze Faruma.
Do globalne oskudice vode dolazi uslijed porasta stanovništva, navike u trošenju vode, a i zbog potreba u poljoprivrede. Znaci su očigledni, kaže Arjen Hoekstra profesor menedžmenta vode na univerzitetu Twente i koautor nove studije objavljene u časopisu Science Advances.
"Nivo podzemnih voda opada, nivo jezera opada, neka jezera i nestanu. A manje vode protiče i rijekama. A to uječe na ekosistem i biološku raznovrsnost, a i na lokalne zajednice koje žive nizvodno gdje vode više i nema u rijekama", kaže profesor Hoekstra.
To je prva studija kojom se stanje vode prati mjesečno, a ne godišnje. Prema njoj, četiri milijarde ljudi se suočava sa oskudicom vode, dok se ranije smatralo da je taj broj između 2 do 3 milijarde. Pola tih ljudi živi u Kini i Indiji, ali je problem izrazit i u Meksiku, Sjevernoj Africi, Južnoj Americi, Bliskom Istoku i na zapadu Sjedinjenih država.
Studija nudi i nove standarde, i tačnija mjerenja za donosioce političkih odluka.
Istovremeno ima važnu poruku i za javnost, kaže profesor Hoekstra:
"Ljudi moraju biti svjesniji o tome koliko vode je potrebno za proizvodnju svih dobara koje troše, a njihov izbor kao potrošača će utjecati i na količinu vode koja je korištena u proizvodnji tih dobara. Ako recimo troše manje mesnih proizvoda, na taj način će zaista uštedjeti mnogo vode."
Važno je da racionalna potrošnja vode bude dugoročno održiva. To je međunarodno ekološko pitanje, isto toliko važno kao i klimatske promjene.
"Morali bi više cijeniti izvore pitke vode, koristiti ih efikasnije, vodu trošiti mnogo mudrije", naglašava Hoekstra.
Profesor
Hoekstra se nada tome da će novi podaci pokrenuti akciju da se smanji problem oskudice vode, da svijet prema vodi odnosi mnogo odgovornije. Promjena naših navika kao potrošača može dovesti do pravih rezultata.
