Desničarski Domovinski pokret imaće 14 poslanika u Saboru, "Most" 11, "Možemo" 10, Istarski demokratski sabor 3, Nezavisna plaforma Sjevera 2, a Fokus i Republika po jedan.
Za većinu u Saboru potrebno je 76 mandata.
DIB je saopštila da je izlaznost na današnjim izborima bila 62,19 odsto glasača.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković proglasio je pobedu HDZ-a i najavio da sutra kreće u stvaranje nove parlamentarne većine, kako bi formirali vladu.
"Treći put smo tražili povjerenje naroda u zahtjevnim okolnostima. Vodili smo kampanju u okolnostima flagrantnog kršenja Ustava, a oni i dalje govore o nekakvoj vladi nacionalnog spasa... Mi smo dobili povjerenje s našim partnerima", kazao je Plenković, a prenosi Fonet.
Ali Siniša Hajdaš Dončić potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP), najveće stranke lijeve koalicije, tvrdi za AFP da je "gledajući rezultate partija lijevog centra... Hrvatska izabrala promjenu".
Visoka inflacija i korupcijski skandali u proteklih osam godina umanjili su podršku HDZ-u, koji dominira hrvatskom politikom od nezavisnosti 1991. godine, ocjenjuje agencija Reuters.
Izlaznost je bila visoka nakon ogorčene kampanje između sadašnjeg konzervativnog premijera Andreja Plenkovića i populističkog ljevičarskog predsjednika Zorana Milanovića, koji su vodili kampanju uprkos upozorenju suda, piše agencija AFP.
Mjesecima se činilo da su Plenković i njegov HDZ spremni za laku pobjedu koja bi mu obezbijedila treći premijerski mandat. Ali sredinom marta, Milanović je šokantno najavio da će izazvati Plenkovića i postati kandidat Socijaldemokratske partije, vodeće stranke u koaliciji "Rijeke pravde".
Predsjednička funkcija u Hrvatskoj je uglavnom ceremonijalnog karaktera.
Plenković, koji je na funkciji premijera od 2016, optužio je rivala za kršenje ustava, nazvao ga "kukavicom" jer nije podnio ostavku. Premijer je istakao svoju ulogu u usmjeravanju zemlje od 3,8 miliona ljudi u eurozonu i evropski šengenski prostor bez pasoša prošle godine.
Ali, kako navodi AFP, sa prosječnom mjesečnom platom od 1.240 evraž, zemlja je i dalje jedna od najsiromašnijih u EU.
Plenković je više puta optuživao Milanovića da je „proruski” orijentisan zbog njegovih kritika na račun EU podške Ukrajini protiv ruske invazije i predsjednikovog protivljenja obučavanju ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, koja je članica NATO-a.
Milanović, koji je osudio rusku kampanju u Ukrajini, tvrdio je da je štitio hrvatske interese i nastojao da spriječi „uvlačenje zemlje u rat”.
