Linkovi

Velik državni dug može usporiti gospodarski rast; dovesti do viših kamata na postojeće zajmove


Velik državni dug može usporiti gospodarski rast; dovesti do viših kamata na postojeće zajmove
Velik državni dug može usporiti gospodarski rast; dovesti do viših kamata na postojeće zajmove

Profesor financija na sveučilištu La Salle, Walt Schubert kaže da ulagači i zajmodavci odlučuju o visini kamatnih stopa tako što vrlo detaljno prouče nacionalne ekonomije pojedinačnih država: "Mogućnost da otplatite zajam je najvažnije pitanje. Ono što ulagače brine jest što će se dogoditi sa dugom i sa nacionalnim proizvodom neke zemlje."

Pokušaji da se smanji državni dug i dalje su u središtu rasprava u Sjedinjenim Državama. U nizu drugih zemalja, poput Grčke, to je i razlog za ulične nerede. U nekim zemljama, državni je dug veći nego ukupna godišnja ekonomska proizvodnja. Kako javlja Jim Randel, dužnički problemi mogu usporiti ekonomski rast, povisiti kamatne stope, a financijske probleme učiniti još gorima.

Ekonomisti često nacionalni dug upoređuju s veličinom ukupne ekonomske proizvodnje konkretne zemlje. Ekonomist Till Schreiber kaže da preveliki dug šteti ekonomiji: "Ekonomska istraživanja pokazuju da u prosjeku, u različitim zemljama - siromašnim, bogatim i onima sa srednjim primanjima - odnos od 90 posto između duga i ukupnog društvenog proizvoda sugerira usporavanje rasta."

Till Schreiber, predavač na koledžu William and Mary u Virginiji, kaže da zemlje s jakim industrijom i financijskim zalihama, poput Japana, mogu podnjeti znatno veći dug nego druge zemlje, kao što je Portugal, koji je izgubio mnoge od svojih industrija i radnih mjesta, koji su preselili u inozemstvo.

Zajmodavci imaju povjerenja u japansku ekonomiju pa Tokio dobiva zajmove s relativno niskim kamatama, dok Portugal plaća visoku kamatu.

Profesor financija na sveučilištu La Salle, Walt Schubert kaže da ulagači i zajmodavci odlučuju o visini kamatnih stopa tako što vrlo detaljno prouče nacionalne ekonomije pojedinačnih država: "Mogućnost da otplatite zajam je najvažnije pitanje. Ono što ulagače brine jest što će se dogoditi sa dugom i sa nacionalnim proizvodom neke zemlje."

Premda stručnjaci ne sumnjaju u mogućnost Sjedinjenih Država da otplati svoje zajmove, glavne agencije za kreditni rejting upozoravaju da bi mogle smanjiti američki rejting ukoliko Washington uskoro ne riješi krizu oko dodatnog državnog zaduživanja.

Neki stručnjaci kažu da je smanjivanje kreditnog rejtinga Amerike vrlo moguće, čak ako Kongres i predsjednik uspiju postići dogovor do drugog kolovoza – roka do kojeg se očekuje da će Sjedinjene Države dostići trenutni prag zaduživanja i neće biti u mogućnosti podmirivati svoje financijske obveze.

Niži kreditni rejting značio bi više kamatne stope za 14.3 bilijuna američkog duga, što je skoro jednako ukupnoj godišnjoj vrijednosti svih roba i usluga proizvedenih u Sjedinjenim Državama. Američki je dug tako velik, da bi čak i malo povećanje kametne stope koštalo milijarde dolara.

Kevin Hassett s Instituta American Enterprise kaže da bi promjena kreditnog rejtinga mogla pokrenuti strmoglavi ekonomski pad: "Kako vam kreditni rejting ide malo prema dolje, kamatna stopa ide malo prema gore, što znači da otplaćujete više kamate, te tako i vaš deficit postaje veći. A veći deficit još više zabrinjava agencije za kreditni rejting, te oni još daljnje spuste vaš rejting. Tako završite u nekoj vrsti smrtonosnog vrtloga."

Kevin Hassett kaže da američka vlada mjesečno ubire skoro 185 milijardi od poreza i drugih izvora, dok mjesečno isplaćuje oko 300 milijardi – što on naziva neodrživom situacijom.

XS
SM
MD
LG