Linkovi

SAD-Turska-Armenija: Kako kvalificirati ono što se desilo prije 100 godina


 Memorial u Yerevanu, glavnom gradu Armenije, posvećen žrtvama ubijenim i stradalim pod vlašću Otomanske imperije
Memorial u Yerevanu, glavnom gradu Armenije, posvećen žrtvama ubijenim i stradalim pod vlašću Otomanske imperije

Sjedinjene Američke Države smatraju da je otomanska Turska odgovorna za masovni zločin nad Armencima, ali riječ genocid ne koriste.

Prije 100 godina stotine hiljada Armenaca koji su živjeli u tadašnjem Turskom otomanskom carstvu bili su deportirani i masakrirani, a njihova kultura, tradicija i način življenja prosto su izbrisani sa prostora na kojem su živjeli. Ujedinjene nacije i dvadesetak država tu neslavnu stranicu u povijesti Turske klasificiraju kao genocid nad Armencima. Sjedinjene Američke Države ne koriste takvu kvalifikaciju, a savremena Turska se snažno protivi upotrebi riječi genocid za zločine koji su počinjeni u osmogodišnjem periodu, od 1915. do 1923. godine.

Za potomke Armenaca koji su preživjeli to je trauma koju nikada neće zaboraviti ističe profesor istorije na univerzitetu Michigan Ronald Suny:

"To je nešto što je apsolutno tragičan dio njihovog naslijeđa u identiteta. Da li je opravdano da ti ljudi o tome govore kao o genocidu, kao što, primjera radi Jevreji govore o holokaustu? Mislim da je to za Armence neizbježno.

Za Armence u sadašnjoj, neovisnoj i međunarodno priznatoj Republici Armeniji, normalizacija odnosa sa Turskom vrlo je bitna ocjenjuje David Pollock, analitičar vašingtonskog Instituta za blisko-istočnu politiku:

"Te dvije zemlje dijele granicu, ekonomski i mnogi drugi interesi su im u velikom obimu zajednički, a ono što se desilo prije 100 godina je prepreka normalizaciji odnosa. U dužno poštovanje prema bolnim povijesnim sjećanjima mislim da se neka vrsta sukoba interesa među Armencima, i u Armeniji i u dijaspori, mora prevladati."

Pitanje kvalifikacije zločina nad Armencima kao genocida za Washington je i problematično i politički osjetljivo u kontekstu unapređivanja odnosa Sjedinjenih Država, Turske i Armenije i američkih podsticaja poboljšanju bilaterlanih odnosa Turke i Armenije smatra Thomas de Wall, analitičar Zadužbine Carnegie:

"Rasprave o povijesti, o masakru možda mogu se zaokružiti, zaključiti riječju genocid, ali u sadašnjem trenutku ta riječ je toliko otrovna da bi njena upotreba prekinula svaki razgovor, svaku rapravu. Zaista se ozbiljni razgovori o konačnom pomirenju ne mogu početi riječju genocid."

Sjedinjene Države smatraju da je otomanska Turska odgovorna za masovni zločin nad Armencima, ali riječ genocid ne koriste. Glasnogovornica State Departmenta Marie Harf ističe:

"Predsjednik i drugi visoki američki zvaničnici prihvataju kao historijsku činjenicu da je milion i po Armenaca surovo ubijeno i stradalo od gladi, žeđi, iscrpljenosti i bolesti tokom progona u posljednjim danima Otomanskog carstva. Priznavanje i prihvatanje te činjenice, iskreno i u potpunosti, je od ogromne koristi po naše interese."

Na jugozapadu Turke, stanovnici Diyarbakira, grada većinski naseljenog Kurdima, mire se sa bolnom prošlošću. Armenci su ponovo dobro došli žitelji tog grada. A ovdje u Wahingtonu Dikranouhi Chakarian, Armenka čiji su roditelji preživljeli masakr, kaže da je mladima u Turskoj mnogo važnija budućnost:

"Oni ne znaju ništa o masakru. Njih ne možemo i ne trebamo kriviti za ono što je bilo. To što se desilo, desilo se. Preživjeli su preživljeli uz božiju pomoć i ta tragedija je stvar prošlosti."

SAD-Turska-Armenija: Kako kvalificirati ono što se desilo prije 100 godina
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:46 0:00

XS
SM
MD
LG