Samo nekoliko dana nakon što su Sjedinjene Države završile s povlačenjem vojnih snaga iz Iraka, američki predsjednik Barack Obama predstavio je plan nove obrambene strategije s brojčano umanjenom vojskom, uvjetovanu rezovima u proračunu Minstarstva obrane od najmanje 450 milijardi dolara tijekom slijedećih deset godina.
Oružane snage s manje vojnika, ali fleksibilnije i pokretljivije - to je, rekao je predsjednik Obama, nova vizija oružanih snaga nakon ratova u proteklom desetljeću:
„Plima rata se povlači, ali pitanje na koje odgovara naša nova strategija je kakvu ćemo vojsku trebati nakon što ratovi iz prošlog desetljeća budu okončani? Danas možemo biti zadovoljni da idemo naprijed i s vrlo snažne pozicije.“
Predsjednik Obama je rekao da će vojna moć počivati u reformiranoj armiji čiji fokus će, umjesto konvencionalnog kopnenog ratovanja, biti usmjeren na borbu protiv terorizma, nuklearno razoružanje, proturaketnu obranu i sprečavanje kibernetskih napada.
Govoreći u Pentagonu, on nije spominjao specifična smanjenja snaga, niti zatvaranja vojnih baza. Umjesto toga, naglasio je:
„Naša će vojska biti manja, ali svijet mora znati da će Sjedinjene Države održati svoju vojnu superiornost.“
U Pentagonu je govorio i američki ministar obrane Leon Panetta, rekavši, uz ostalo i ovo:
„Ministarstvo obrane trebalo je ionako promijeniti strategiju, nevezano za financijsku situaciju u zemlji, jer nalazimo se u takvoj povijesnoj situaciji. To je realnost svijeta u kojem živimo. Fiskalna kriza nas je primorala da se ubrzanije suočimo s promjenom strategije.“
Nova strategija podrazumijeva i smanjenje američkih vojnih troškova u Europi. Daniel Goure, stručnjak za obranu i zamjenik direktora vašingtonskog instituta Lexington, neprofitne organizacije za javnu politiku, o tome kaže:
„Novom strategijom odašiljemo poruku i prijateljima i protivnicima, osobito kada je u pitanju preusmjeravanje pozornosti prema Aziji. Trenutno je u Europi tiho, prvi put u nekoliko desetljeća. No, ne mora ostati tako. Europa nam je također vrlo važna. Ako je njena sigurnost ugrožena sa Srednjeg istoka ili iz neke druge regije, to nije dobro niti za nas, niti za njih.“
Novom obrambenom strategijom Pentagona velika pozornost se posvećuje Pacifiku, zbog zabrinutosti Washingtona sve većim utjecajem Kine. Za neke analitičare, osnove strategije zvuče logično i odmjereno, a Michael O'Hanlon, jedan od njih, kaže:
„O toj strategiji se razgovara već 20 godina, i sada će biti lakše ostvariva, bez Sadama Husseina u Iraku. Mislim i da strategija odgovara nizu prijetnji s kojima smo danas suočeni, vjerojatno s mora ili iz zraka, primjerice iz Irana.“
O logičnosti redefiniranja strategije prema Kini gospodin Goure kaže:
„Slijepi su i gluhi ako ne shvate da je gotovo cijela strategija usmjerena prema njima. I to s pravom. Kineska armija se uveliko ojačava. Dok se naša potrošnja na obranu i naše snage smanjuje, Kinezi su oni su proračun za odbranu povećali 12 posto, a ne moraju brinuti o drugim prijetnjama. Kina će nam postati glavni suparnik.“
Detalji o tome na čemu će se točno rezati proračun za Ministarstvo odbrane dat će analitičarima bolju sliku što će takvo smanjenje značiti za američku vojsku. Ti detalji bit će objavljeni u tjednima koji dolaze, kada predsjednik Obama bude predstavljao proračun za slijedeću fiskalnu godinu.
