Linkovi

Povodom svjetskog Dana ljudskih prava: Ima li idealne zemlje?


Povodom svjetskog Dana ljudskih prava: Ima li idealne zemlje?
Povodom svjetskog Dana ljudskih prava: Ima li idealne zemlje?

Danom ljudskih prava obilježava se godišnjica usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima na generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija održanoj 10. decembra 1948. godine. Ljudska prava se, kako gdje, poštuju veoma različito - od negiranja i ukraćivanja prava na bilo što do punog uvažavanja svih individualnih sloboda i prava. Mada se Sjedinjene Američke Države smatraju veoma razvijenim demokratskim društvom, sa uspostavljenim i poštovanim ljudskim pravima, pravima na slobodu govora, na slobodu vjere, jednakosti svih pred zakonom - da spomenemo samo neka od tih prava - aktivisti grupa i organizacija za zaštitu i poštivanje ljudskih prava smatraju da i u Americi ima slučajeva i primjera kršenja osnovnih prava čovjeka. Naravno, ima i onih koji o takvim slučajeva i primjerima misle suprotno.

Jedan od njih, John Bolton, bivši američki amabasador u Ujedinjenim nacijama, uvjeren je da su Sjedinjene Države....

John Bolton
John Bolton

„..... najodlučniji branilac ljudskih prava i individualnih sloboda danas u svijetu i uopće u ljudskoj povijesti.....“

S druge strane.....

„... nema u svijetu zemlje koja je idealna u pogledu ljudskih prava ....“ - kaže profesorica Hadar Harris, inače i izvršna direktorica Centra za ljudska prava univerziteta American.

Kao primjer američkog kršenja ljudskih prava ona navodi slučaj pritvorenika u vojnoj bazi Guantanamo:

Hadar Harris
Hadar Harris

„Tamo su godinama pritvoreni, bez prava na komunikaciju, bez podignutih optužnica.... Mislim da smo obavezni, kao aktivisti za poštivanje ljudskih prava, tražiti od naše vlade da zatvori zatvor u Guantanamu, sudi i osudi one kojima krivica bude dokazana, a oslobodi one koji nisu krivi.“

Gospodin Bolton, pak, smatra da Sjedinjene Države mogu držati zatvorenim teroriste i uhvaćene u ratu protiv terorizma:

„Ženevska konvencija se odnosi ratne zarobljenike u međudržavnim ratovima, a ne na pripadnike terorističkih grupa. Ratni zarobljenici se mogu držati u zarobljeništvu do postizanja mira. Globalni rat protiv terora može trajati decenijama i ako uhvaćeni teroristi budu svo to vrijeme držani u zatvoru, to je njihov, a ne naš problem.“

Za profesoricu Harris otvoreno pitanje je i smrtna kazna:

„Ta vrsta kazne je tema brojnih rasprava, a ja mislim da bi bilo dobro poptuno odustati od kažnjavanja na taj način.“

Prema podacima američkog Informativnog centra za smrtne kazne više od 40 osuđenika za brutalna ubistva pogubljeno je ove godine u Sjedinjenim Državama.

Michael Paranzino, predstavnik jedne od organizacija koja zagovara smrnu kaznu, smatra da njeno izvršenje olakšava bol porodica ubijene osobe:

Michael Paranzino
Michael Paranzino

„Upravo na to bi rasprave trebalo da budu usmjerene..., na trajan bol koje osjećaju porodice ubijene osobe.“

Aktivisti za poštivanje ljudskih prava zamjeraju Sjedinjenim Državama što nisu ratificirale neke ključne sporazume usvojene u Ujedinjenim nacijama. Večina članica svjetske organizacije ratificirala je Konvenciju o elimiranju diskriminacije prema ženama, a Senat američkog kongresa još uvijek nije.

„I Konveciju o pravu djece nismo ratificirali. Mi i Somalija smo jedine dvije zemlje koje to nisu učinile“ - ističe kao još jedan primjer profesorica Harris.

S druge strane, gospodin Bolton naglašava da Sjedinjene Države imaju dobre zakone kojima se štite prava djece i žena i dodaje:

„Sami možemo odlučivati šta je za nas odgovarajuće. Nije potreban međunarodni sporazum da nam kaže kako da se ponašamo.“

Po gospodinu Boltonu, oni koji kritiziraju Sjedinjene Države u pogledu poštivanja ljudskih prava trebalo bi da se fokusiraju na nedemokratske režime, poput iranskog, kineskog i mnogih drugih.

XS
SM
MD
LG