Amerikanci su oštro podijeljeni u mišljenjima šta sa ilegalnim useljenicima u Sjedinjene Države. Konzervativci kritiziraju administraciju predsjednika Baracka Obame zbog blokade primjene kontroverznog zakona savezne države Arizona čija je osnovna intencija identificirati i deportirati useljenike bez validnih boravišnih i radnih dokumenata. Za ilegalne useljenike tvrde da su, kao mnogo jeftinija radna snaga, američkim državljanima preuzeli mnoge poslove. S druge strane, mnogi američki farmeri na zapošljavanje ilegalnih useljenika gledaju sasvim drugačije. Činjenica je da je sve manje američkih državljana spremno raditi na farmama i farmeri tvrde da se moraju oslanjati na “ilegalce” kako bi obrađivali farme i ubirali ljetinu.
I na jednoj farmi u saveznoj državi Virginia “ilegalci” su u većini ti koji sada , u vrijeme branja tikvica, rade od jutra do mraka. Gotovo bez izuzetka Hispanici porijeklom oni beru, peru i pakiraju tikvice koje će biti razaslane u supermarkete duž američke istočne obale. I ti su se ljudi, kao i mnogi godinama prije njih, domogli Sjedinjenih Država tražeći priliku da zarade. Većina ih je granicu prešla ilegalno, kao i Martinez, tako nazvan, radi zaštite njegovog indentiteta:
“Zarad bolje budućnosti došao sam u Ameriku. Svi mi koji smo ovdje ilegalno, prepatili smo mnogo da pređemo granicu.”
“Martinez” je četiri dana pješačio pustinjom, vođen krijumčarom ljudi kojem je platio 2.000 dolara.
Loreto Ventura, predradnik toj grupi radnika, američki je državljanin. Prije 30 godina bio je ilegalac. Sada kaže:
“Svim ilegalcima je teško. Daju mnogo novca da uđu u Ameriku. Da bi zaradili rizikuju i život i ovdje teško rade.”
Po grubim procjenama od oko milion radnika na američkim farmama, ilegalnih useljenika je od 250.000 do pola miliona.
Sjedinjene Države imaju program legalnog zapošljavanja stranih radnika na sezonskim poslovima. Vlasnik farme sa kojim je razgovarao reporter Glasa Amerike, pod uvjetom da ostane anoniman, kaže, međutim, da je taj program birokratska mora:
“Svaki vlasnik farme bi rado koristio taj program i zapošljavao legalno. Ali program je tako tegoban, težak za iskoristiti, skup i ne garantira da možemo doći do potrebnih radnika... Traže-I saglasnosti vrijeme nam prolazi, voće i povrće je zrije i dospijeva za branje, a mi ne uspijevamo osigurati radnike na legalan način .... i sve što smo zasijali može biti izgubljeno.”
Taj farmer kaže da je takođe pokušao zaposliti Amerikance, ali nije mogao naći potreban broj spremnih i sposobnih da rade.
“Istina je da niko ne želi da njegovo dijete bude radnik na farmi” - dodaje.
Jack Martin, predstavnik američkog Saveza za imigracionu reformu ističe da ono što vlasnici farmi tvrde nije cijela priča:
“Istina je da roditelji za svoju djecu žele više od rada na farmama. No, tačno je i to da je mnogo nezaposlenih koji bi, za pristojnu nadnicu od koje mogu živjeti, željeli raditi na farmama. I to bi činili.”
Gospodin Martin priznaje da su beneficije i uslovi za radnike na farmama relativno loši upravo zbog velike konkurencije ilegalnih useljenika, jeftine radne snage. Takođe priznaje da su troškovi legalnog zapošljavanja sezonskih radnika visoki i dodaje:
“Skuplje je zapošljavati na legalan način, nego ilegalce sa lažnim dokumentima. Legalno zaposleni američki državljani imaju određenu radnu zaštitu. A i poslodavci bi trebalo prvo njih da zapošljavaju. Određenu radnu zaštitu imaju i legalno zaposleni strani radnici.”
Legislativa kojom bi bilo regulirano zapošljavanje sezonskih radnika-stranaca zapela je u Kongresu. U međuvremenu, vlasnike poljoprivrednih farmi sve više brinu nastojanja da se ilegalni useljenici vrate u zemlje porijekla i spriječi novo ilegalno useljavanje. Tvrde da će bez ilegalaca voće i povrće trunuti na farmama što bi, na kraju krajeva, dovelo i do gašenja farmi.
