Linkovi

SAD: Elektorski glasovi odlučuju o predsjedniku

  • Jeffrey Young, VOA

Grafički prikaz elektorskog sistema

Grafički prikaz elektorskog sistema

Nakon zatvaranja glasačkih mjesta 6. novembra, prebrojavanja glasova i saopštavanja rezultata, trebaće čekati do 17. decembra na odluku 538 ljudi koji čine američki elektorski, izborni kolegij.

Mada će milioni američkih građana sa pravom glasa 6. novembra glasati za narednog predsjednika Sjedinjenih Država, za pobjednika izbora njihovi glasovi neće biti direktna i konačna ulaznica u Bijelu kuću. Definitvna odluka ovisi od „Electoral College-a,“ izbornog kolegija, najjednostavnije prevedeno. O čemu se zapravo radi?

Nakon zatvaranja glasačkih mjesta, prebrojavanja glasova i saopštavanja rezultata, trebaće čekati do 17. decembra na odluku 538 ljudi koji čine taj elektorski, izborni kolegij.

Prilikom odlučivanja o odredbama američkog ustava 1787. godine ni u jednoj evropskoj državi u to vrijeme šef države nije biran direktnim glasanjem građana. Tvorci američkog ustava odlučili su se za sistem od dva koraka. Prvi - glasanje građana, i drugi - proslijeđivanje njihovih glasova elektorima izabranim u saveznim državama koji daju konačnu riječ o narednom predsjedniku.

Profesor univerziteta American Curtis Gans pojašnjava:

„Svaka država bira onoliko elektora koliko ima predstavnika u Senatu i Zastupničkom domu. Elektorski glasovi daju se po principu - svi glasovi onom kandidatu koji je pobijedio u saveznoj državi koju elektori predstavljaju.“

Izuzetak su Nebraska i Maine, gdje se elektorski glasovi dijele proprcionalno i jednom i drugom kandidatu u odnosu na izborni rezultat koji su ostvarili u izbornim distriktima tih saveznih država. Američke teritorije koje nemaju status savezne države daju tri elektora, što sve skupa čini spomenutih 538 elektora.

Jednostavna većina od 270 glasova elektora otvara vrata Bijele kuće. Ako se desi da predsjednički kandidat nema tu prostu većinu onda kongresmeni u Zastupničkom domu Kongresa odlučuju o narednom predsjedniku.

To se nije desilo u proteklih 200 i više godina. Do sada su predsjednički kandidati koji su dobili većinu glasova birača dobivali i prostu većinu glasova elektora.

Izuzetak je bila 2000.godina.

Demokrata Al Gore dobio je više od pola miliona glasova birača od protukandidata, Republikanca George W. Busha. Imao je i 266 glasova elektora, dakle 4 manje od proste većine. Bush je bio u neznatnoj prednosti na Floridi. Nakon ponovnog prebrojavanja glasova, što je tražio Gore, konačna odluka našla se pred sudijama Vrhovnog suda, što je tražio Bush. Nakon više od mjesec dana sud je presudio u Bushovu korist i praktično ga nagradio sa 25 elektorskih glasova koliko ih je Florida tada imala. To je Bushu bilo dovoljno da uđe u Bijelu kuću.

Obje stranke se još uvijek tako čvrsto drže postojećeg dvostepenog sistema biranja predsjednika da profesor sa univerziteta George Mason Dennis Johnson ne vjeruje ni u kakve promjene:

„Obje stranke imaju svoju strategije i svoje biračke mape i zaključuju... ostavimo to kako jeste. Neka pobjednik nosi sve.“

Demokratska stranka je popularnija, dominantnija u velikim gradovima. Republikanska stranka je jača u manje naseljenim i ruralnim područjima i zbog toga nije i neće biti sklona podržati promjene u pravcu samo jednog koraka - direktnog biranja predsjednika glasovima birača.
XS
SM
MD
LG