U Sjedinjenim Državama se vode intenzivni pregovori izmedju dvije ključne partije u američkom kongresu o podizanju plafona federalnog duga. Mada se svi slažu da to treba iskoristiti da se dogovore mjere smanjivanja ubrzano rastućeg državnog deficita, odnosno rigorozne mjere štednje, lideri Republikanaca koji imaju većinu u Zastupničkom domu Kongresa se protive nastojanjima Demokrata i predsjednika Obame na podizanju poreza.
Ukoliko do drugog augusta, kada se procjenjuje da će američka zaduženost dostići sadašnji plafon, Kongres ne odobri nova zaduživanja, Amerika neće moći izbjeći moratorijum, odnosno državni bankrot. U medjuvremenu eksperti upozoravaju na ozbiljne posljedice mogućeg bankrota, kako unutar Sjedinjenih Država tako i na medjunarodnom planu.
Iz Ministarstva finansija su upozorili da će Sjedinjene Države 2. augusta ostati bez novca ukoliko Kongres ne podigne plafon federalnog duga sa sadašnjih hiljadu i 430 milijardi dolara. Govoreći za TV mrežu NBC, ministar Tim Geithner je naglasio da to nesmije biti opcija:
"Ukoliko se to desi američka, ali i svjetska ekonomija će pretrpjeti katastrofalne štete."
Predsjednik Barack Obama je ove sedmice, govoreći za CBS news, rekao da penzionerima ne može garantirtati da će primiti penzije 3. augusta.
Ali, ekonomisti kažu da je to samo početak. Ukoliko se ne podigne plafon federalnog duga može doći do oštrog pada na globalnom tržištu, sličnom kojeg smo imali 2008. godine.
Heather Boushey iz Centra za Američki progres kaže da će pasti američki kreditni rejting, što će natjerati banke i kreditore da povećaju kamate:
"I, naravno, to će se odmah odraziti ne samo na kredite koje uzima federalna vlada, što utiče na to koliko će svaki američki gradjanin biti dužan u budućnosti, nego će povećati kamate i na kredite koje uzimaju gradjani i poslovne firme."
Kamate na kredite za kuće mogu porasti. Potrošnja može opasti, a već visoka stopa nezaposlenosti dodatno porasti. I to nije sve, kaže Boushey:
"Mislim da nemožemo isključiti mogućnost ponovnog vraćanja u recesiju."
Uprkos crnim prognozama, većina ekonomista su optimisti, jer kako kaže Sam Stovall u financijskom servisu Standard and Poor`s, američki moratorijum je jednostavno nezamisliv. Ali se zabrinutost povećava.
"Mada većina ljudi na Wall Streetu očekuje da će se Kongres dogovoriti o podizanju plafona duga, svaki dan kako se rok primiče, a dogovora nema, mi postajemo sve više zabrinuti da se nezamislivo možda ipak može dogoditi", kaže Stoval.
To brine mnoge Amerikance.
"Sobzirom da moratorijum predstavlja veliku opsanost za američku ekonomiju, ja sam zabrinut za posao, mojih rodjaka, moje djece, svih nas, kaže za Glas Amerike uposlenik federalne vlade u Washingtonu.
A, Shoun Hill, u istoj anketi u Washingtonu, koja radi za neprofitnu organizaciju - smatra da nike neće biti imun:
"Brine me kako će se to odraziti na sistem zdravstvene zaštite, bakovni sistem, tržište kuća, obrazovanje. Brinu me i posljedice po medjunarodnu zajednicu."
Uprkos sličnosti sa Grčkom, Heather Boushey vjeruje da američkog moratorijuma neće doći:
"Nije uopće jasno zašto Amerika treba da proglasi moratorijum. Prošli smo kroz recesiju. Biznisi, mnogi biznisi su ponovo stali na noge, imaju izuzetno velike zalihe u gotovini. Stanje nije tako loše ovdje u Americi i malo je vjerovatno da nam se može desiti kao Grčkoj i nekim drugim zemljama koje su u tu situaciju dovedene nenamjerno. U Americi će to biti namjerni moratorijum i poruka koju će uputiti investitorima i drugim zemljama u svijetu i samim Amerikancima o tome kakva je Amerika država neće biti nimalo privlačna."
Uprkos opreznom optimizmu, Boushey upozorava da gradjani nemogu mnogo učiniti da se zaštite od mogućih loših ekonomskih posljedica, osim da podignu dovoljno glasova i upozore političare da igraju opasnu igru.
