Linkovi

SAD: 20 miliona nesretnika, robova modernog doba

  • Zlatica Hoke

Trgovina i krijumčarenje ljudi širom svijeta je biznis vrijedan 150 milijardi dolara.

Na listi zemalja u kojima je, po kriterijima američkog State Departmenta, izuzetno razvijena i organizirana trgovina i krijumčarenje ljudima je 8 novih država - Burma, Haiti, Džibuti, Papua Nova Gvinea, Sudan, Surinam, Turkeminstan i Uzbekistan. Tu crnu listu sada čini ukupno 27 zemalja, ocijenjenih kao najgorih kršitelja osnovnih ljudskih prava, posebno prava djece i žena. Trgovina i krijumčarenje ljudi širom svijeta je biznis vrijedan 150 milijardi dolara. Posljedica tog nehumanog, nezakonitog biznisa - 20 miliona nesretnika, robova modernog doba.

Govoreći o redovnom godišnjem izvještaju State Departmenta o trgovini i krijumačarenju ljudi, američki državni sekretar John Kerry, je istakao:

"Tih 20 miliona ljudi su ljudi kao mi ovdje. Imaju imena, porodice... Ali, prisiljeni su da trpe pakao, da žive u paklu modernog doba, paklu u kojem nijedno ljudsko biće nikada ne bi trebalo da bude."

Žrtve trgovine i krijumčarenja ljudima su seksualno roblje, radnici na najtežim poslovima, jadnici prisiljeni da budu vojnici za račun drugih, ljudi bez nade i mogućnosti da budu slobodni. Žive i rade bez dovoljno hrane, bez medicinske njege, bez ikakve milosti njihovih gospodara.

"Svi mi znamo .... djevojčice i djevojke seksualne robinje, žene najprostija radna snaga, muškarci i dječaci radnici od jutra do mraka u svim, pa i nemogućim uvjetima" – također je rekao američki državni sekretar.

Na područjima ratrzanim ratovima i sukobima djeca bijavu otimana i trenirana da se bore.... Mnoga bivaju robovi te vrste dobrovoljno jer nemaju drugog izbora. Siromaštvo mladih gura ih u ropstvo modernog doba, njihovu nesreću koriste beskrupulozni obećavajući bolji život negdje drugdje.

Vlasti, policija, sudstvo, vladine agencije i službe mnogih zemalja zatvaraju oči pred tim zlom. Korumpirane vlasti u nekim su zemljama i sponzori tom kriminalu. Vlada Burme, primjera radi, decenijama primorava pridadnike manjina na prisilni rad, a djeca bivaju regrutirana u burmanske oružane snage. Praksa uzbekistanskih vlasti je dobro poznata - prisilni, bespatni rad mnogih Uzbekistanaca na poljima pamuka.

Sjedinjene Države vlade zemalja, ocijenjenih kao najgorih u pogledu trgovine i krijumčarenja ljudima, smatraju odgvornim za takvo stanje i poduzimaju brojne korake pokušavajući da ih motiviraju na odlučniju borbu protiv tog modernog zla.

XS
SM
MD
LG