Linkovi

Neizvjesna budućnost američkog programa istraživanja svemira

  • Greg Flakus

Neizvjesna budućnost američkog programa istraživanja svemira

Neizvjesna budućnost američkog programa istraživanja svemira

Kraj programa svemirskih orbitera takođe znači da Sjedinjene Države nemaju više način za slanje astronauta na Međunarodnu svemirsku stanicu, osim uz pomoć ruskih raketa i to po cijeni od 50 miliona dolara po osobi.

Danas je posljednji radni dan za više od hiljadu radnika u Svemirskom centru Kennedy, čuje se sa televizora. Nakon više od pola vijeka područje centralne Floride suočeno je sa neizvjesnom budućnošću. Murphy Wardman je 37 godina radio u kompaniji General Dynamics na gradnji nekih od najsnažnijih raketa upotrijebljenih za slanje astronauta u orbitu, a kasnije i na mjesec. On otvoreno priznaje da je zabrinut:

- Jedan od mojih zetova je upravo otpušten, drugi će uskoro izgubiti posao, a to čeka i moju ćerku.

Wardman je jedan od nekolicine raketnih inženjera koji volontiraju u muzeju Svemirska kuća slavnih, u Titusville-u, nedaleko od čuvenog raketnog hangara Svemirskog centra Kennedy:

- To je spomenik onoga što je Amerika nekada predstavljala.

On dodaje da je američki svemirski program krenuo pogrešnim putem početkom sedamdesetih, kada se odustalo od misija za istraživanje dalekog, ili kako se to u astronautici kaže, dubokog svemira:

- Već smo bili na mjesecu i to smo postigli. Danas ne možemo više nikud.

Wardman i mnoge njegove kolege podržavali su program Constellation, za uspostavljanje baza na mjesecu radi odlaska na Mars. Ali predsjednik Obama je otkazao taj program u zamjenu za program koji bi astronaute odveo na jedan asteroid, a zatim na Mars. Wardman misli da se to nikada neće desiti:

- Constellation je bio naša najveća nada, a on je otkazan.

Prema sadašnjim planovima, nove svemirske letjelice trebalo bi da razvijaju privatne kompanije. William Gerstenmaier je pomoćnik direktora NASE za svemirske operacije:

- Sredinom 2015. ili 2016. mogli bismo opet da vidimo Amerikance kako polijeću iz Svemirskog centra Kennedy.

Ali baš taj vremenski razmak zabrinjava Franklina Chang-Diaza, koji je sedam puta letio u svemir:

- Nismo mislili unaprijed i razvijali neke alternative i razmišljali o tehnologiji koju bi trebalo razvijati 10 ili 15 godina unaprijed.

Chang-Diaz je direktor raketne kompanije Ad Astra, u Hustonu, koja razvija plazma raketni motor primjenjiv za putovanja duboko u svemir:

- Kada zatvorite jedno poglavlje, otvarate novo, i mi se nadamo novom poglavlju koje će biti još bolje on.

Murphy Wardman se takođe nada tome ali je i dalje sumnjičav:

- Imam dosta unučadi i neprestano ih podstičem pričama o svemirskim programima, ali ne znam kuda će oni krenuti u životu. Stvarno ne znam šta će biti s nama, na kraju.

XS
SM
MD
LG