Linkovi

SAD: „Cilj nam sretan život tih nekadašnjih nesretnika"

  • June Soh

Dr. Fern Hauck na prijemnom punktu klinike porodične medicine univerziteta Virginia

Medicinska i pshihološka pomoć, liječenje i tretmani izbjeglica su težak izazov, ali svaki uspješan ishod je i za doktoricu Hauck, i za njene kolege, velika radost zadovoljtsvo.

Izbjeglicama je tokom boravka u izbjegličkim kampovima i drugim prihvatilištima medicinska pomoć i briga uveliko ograničena, ili je nema nikako. Ako, i kada, stignu u novu zemlju jezik, socijalne, kulturološke i finansijske barijere veliki su izazov za one kojima je nužna zdravstvena njega. U Charlottesville-u, malom gradu u američkoj saveznoj državi Virginia, ljekari, i njihovi pacijenti, izbjeglice iz brojnih zemalja, uspijevaju te barijere prevazići.

Bimal-u Chhetri-ju je, ubrzo po useljavanju u Sjedinjene Države nakon 20 godina života u izbjegličkom kampu u Nepalu, na klinici univeriziteta Virginia, presađen je bureg:

"Preminuo bih do sada jer nisam, kao izbjeglica, imao novaca ni za dijalizu ni za transplantaciju."

Lubna Abbas, izbjeglica iz Iraka, više godina je trpjela velike bolove usljed oštećenja kičmenog stuba:

"Sa oštećenim diskusom, jednog dana ne bih mogla više hodati. Ali, ja hodam, radim.... Zahvalni smo, moja porodica i ja, za medicinsku i svaku drugu pomoć koju nam pružaju Sjedinjene Države."

Bimal Chhetri i Lubna Abbas, sa više od tri hiljade drugih izbjeglica, naseljeni su u Charlottesvilu.

Doktorica Fern Hauck, specijalistica porodične medicine,kreirala je program medicinske brige o svima njima, u saradnji sa Međunarodnim komitetom za izbjeglice i klinikom za porodičnu medicinu univerziteta Virginia:

"Izbjeglice većinom nisu u dobrom zdravstvenom stanju. I kada dođu u novu sredinu, potrebna im je medicinska i pshičko-psihološka pomoć. I jedne i druge probleme moramo shvatiti. Takođe moramo biti svjesni uvjerenja, porijekla, tradicije izbjeglih... I zbog svega toga osjećala sam da bi bilo najbolje imati jedan poseban odjel na našoj klinici, sa ljekarima i drugim medicinskim osobljem, pripremljenim, obučenim na složen i sveohuhvatan pristup izbjeglicama."

Prvi susret doktora i izbjeglica je jednosatni razgovor, uz prevodioca. Klinika obezbjeđuje i prevodioce i za telefonske konsultacije. Slijedeći korak je dijagnosticiranje i određivanje medicinskog tretmana. Relativno je lako pomoći izbjeglicama koji trpe fizičke bolove. Mnogo složenije je procijeniti kompletno stanje organizma i moguća oboljena koja bi se mogla vremenom javiti.

Doktorica Hauck ističe:

"Mnogo žena, primjera radi, nikada nisu obavile mamogram, nikada nisu imale osnovne ginekološke preglede. U tradiciji nekih zemljama iz kojih su došle, to je nešto neprimjereno. I zato je nužno objasniti svrhu tih i drugih pregleda, nužno je mnoge pacijentice i pacijente i medicinski educirati."

Mnogo teži su mentalni problemi. Mnoge izbjeglice muče post-traumatski stresovi i duboke depresije.

Doktorica Claudia Allen, specijalistica kliničke pshihologije na univerzitetu Virginia, o tome kaže:

"Možete zamisliti nekoga ko je bio usred ratnih strahota, gledao kako gine član porodice, i na kraju krajeva bio prisiljen na izbjeglištvo. To su teške traume, noćne more, crne misli dan i noć.... Te osobe neće i ne mogu biti bolje ako im ne pružimo odgovarajući tretman."

Medicinska i pshihološka pomoć, liječenje i tretmani izbjeglica su velik, težak i naporan izazov, ali svaki uspješan ishod je i za doktoricu Hauck, i za sve njene kolege,mnogo veća radost i zadovoljtsvo:

"Naš je cilj imati zdrave i produktivne članove naše zajednice. Cilj nam je da se izbjegli u našoj sredini osjećaju dobrodošlim, prihvaćenim i zadovoljnim. Cilj nam sretan život tih nekadašnjih nesretnika."

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG