Analitičari, specijalisti za zbivanja na jugu Azije ocjenjuju da nezadovoljstvo SAD pakistanskim ponašanjem dostiže tačku ključanja, naročito poslije optužbi da ekstremisti koje Pakistan podržava vrše smrtonosne napade na Amerikance u Afganistanu.
Žestoki sukob početkom septembra kod američke ambasade u Kabulu, kada su ekstremisti u samoubilačkim prslucima, naoružani raketnim bacačima, bombardovali kompleks ambasade i nekoliko dana ranije napad, kamionom natovarenim eksplozivom na ispostavu NATO-a južno od Kabula u kojem je 77 vojnika koalicionih snaga je ranjeno, dva su posljednja slučaja zbog kojih američko-pakistanski odnosi dalje tonu.
Mnogi Američki zvaničnici tvrde da te i druge napade vrši mreža Hakani, saveznik Talibana sa jakim vezama sa pakistanskom obaveštajnom službom. Jedan od njih, Mike Mullen, zapovjednik Združenog štaba Oružanih snaga SAD, nedavno je, primjera radi istakao:
„Mreža Hakani djeluje kao istinska ispostava interne službe pakistanske obaveštajne agencije. Uz njenu pomoć, operativci iz Hakanija planirali su i izveli taj napad kamionom-bombom, kao i napad na našu ambasadu.“
Takva ocjena prvog čovjeka američke armije, a i druge slične, po reakcijama pakistanskih zvaničnika ne doprinose poboljšanju odnosa Sjedinjenih Država i Pakistana, saveznika u ratu protiv terorizma. No, činjenica je da Pakistan odbija da koristi svoju vojsku u akcijama protiv pripadnika mreže Hakani, stacionirane u sjevernom Vaziristanu, plemenskom području duž granice sa Afganistanom.
„Svi znaju da pakistanska obaveštajna agencija podržava, obučava, snabdjeva ljudstvom, organizuje misije, gledajući i na afganistanski Taliban i na njegove saveznike kao što je mreža Hakani, kao na nešto što im koristi. Upravo to stvara nezadovoljstvo, jer moramo Pakistan da tretiramo kao saveznika, a teroristi u Pakistanu iz iz Pakistana djeluju protiv nas i naših interesa“ – ističe Christine Fair sa vašingtonskog univerziteta Georgetown.
Poslije napada američkih komandosa u kojem je likvidiran vođa al-Kaide Osama bin Laden, odnosi Vašingtona i Islamabada su se znatno pogoršali. Pakistanski zvaničnici poriču da su znali da je Bin Laden ugodno živio u njihovoj zemlji i demantiraju da su na bilo koji način umiješani u nedavni napad na američku ambasadu u Kabulu. Rehman Malik, ministar unutarnjih poslova Pakistana je kategoričan:
„Ako kažete da je naša obaveštajna služba umiješana u taj napad to kategorički poričem.“
Američki zvaničnici tvrde da postoje vjerodostojni dokazi da mreža Hakani takođe stoji i iza napada na hotel „Interkontinental“ prošlog juna u Kabulu, kao i drugih, mnogih manjih, ali efikasnih operacija. Zapovjednik koalicionih snaga u Afganistanu general John Allen veoma je jasan u pogledu onoga šta treba uraditi.
„Tražimo da pakistanska vlada poveća pritisak na mrežu Hakani.“
Pakistanska armija to odbija i u tom pogledu za gospođu Fair nema dilema:
„Pakistanci uistinu pokušavaju da gurnu klin između naše dvije zemlje koliko god mogu i uspijevaju u tome. Kongres ih je sit, sit je Pakistanaca.“
Analitičari ne propuštaju istaći da su Sjedinjene Države u proteklih deset godina u Pakistan uputile vojnu i civilnu pomoć u vrijednosti od oko 20 milijardi dolara. S obzirom da su SAD suočene sa velikim ekonomskim nevoljama i da su odnosi sa Pakistanom uveliko poremećeni, dalja budućnost tako izdašne pomoći je, kako sada izgleda, pod velikim znakom pitanja.