Linkovi

SAD – Pakistan: Odnosi na tački ključanja


SAD – Pakistan: Odnosi na tački ključanja
SAD – Pakistan: Odnosi na tački ključanja

Analitičari, specijalisti za zbivanja na jugu Azije ocjenjuju da nezadovoljstvo SAD pakistanskim ponašanjem dostiže tačku ključanja, naročito poslije optužbi da ekstremisti koje Pakistan podržava vrše smrtonosne napade na Amerikance u Afganistanu.

Analitičari, specijalisti za zbivanja na jugu Azije ocjenjuju da nezadovoljstvo SAD pakistanskim ponašanjem dostiže tačku ključanja, naročito poslije optužbi da ekstremisti koje Pakistan podržava vrše smrtonosne napade na Amerikance u Afganistanu.

Žestoki sukob početkom septembra kod američke ambasade u Kabulu, kada su ekstremisti u samoubilačkim prslucima, naoružani raketnim bacačima, bombardovali kompleks ambasade i nekoliko dana ranije napad, kamionom natovarenim eksplozivom na ispostavu NATO-a južno od Kabula u kojem je 77 vojnika koalicionih snaga je ranjeno, dva su posljednja slučaja zbog kojih američko-pakistanski odnosi dalje tonu.

Mnogi Američki zvaničnici tvrde da te i druge napade vrši mreža Hakani, saveznik Talibana sa jakim vezama sa pakistanskom obaveštajnom službom. Jedan od njih, Mike Mullen, zapovjednik Združenog štaba Oružanih snaga SAD, nedavno je, primjera radi istakao:

„Mreža Hakani djeluje kao istinska ispostava interne službe pakistanske obaveštajne agencije. Uz njenu pomoć, operativci iz Hakanija planirali su i izveli taj napad kamionom-bombom, kao i napad na našu ambasadu.“

Takva ocjena prvog čovjeka američke armije, a i druge slične, po reakcijama pakistanskih zvaničnika ne doprinose poboljšanju odnosa Sjedinjenih Država i Pakistana, saveznika u ratu protiv terorizma. No, činjenica je da Pakistan odbija da koristi svoju vojsku u akcijama protiv pripadnika mreže Hakani, stacionirane u sjevernom Vaziristanu, plemenskom području duž granice sa Afganistanom.

„Svi znaju da pakistanska obaveštajna agencija podržava, obučava, snabdjeva ljudstvom, organizuje misije, gledajući i na afganistanski Taliban i na njegove saveznike kao što je mreža Hakani, kao na nešto što im koristi. Upravo to stvara nezadovoljstvo, jer moramo Pakistan da tretiramo kao saveznika, a teroristi u Pakistanu iz iz Pakistana djeluju protiv nas i naših interesa“ – ističe Christine Fair sa vašingtonskog univerziteta Georgetown.

SAD – Pakistan: Odnosi na tački ključanja
SAD – Pakistan: Odnosi na tački ključanja

Poslije napada američkih komandosa u kojem je likvidiran vođa al-Kaide Osama bin Laden, odnosi Vašingtona i Islamabada su se znatno pogoršali. Pakistanski zvaničnici poriču da su znali da je Bin Laden ugodno živio u njihovoj zemlji i demantiraju da su na bilo koji način umiješani u nedavni napad na američku ambasadu u Kabulu. Rehman Malik, ministar unutarnjih poslova Pakistana je kategoričan:

„Ako kažete da je naša obaveštajna služba umiješana u taj napad to kategorički poričem.“

Američki zvaničnici tvrde da postoje vjerodostojni dokazi da mreža Hakani takođe stoji i iza napada na hotel „Interkontinental“ prošlog juna u Kabulu, kao i drugih, mnogih manjih, ali efikasnih operacija. Zapovjednik koalicionih snaga u Afganistanu general John Allen veoma je jasan u pogledu onoga šta treba uraditi.

„Tražimo da pakistanska vlada poveća pritisak na mrežu Hakani.“

Pakistanska armija to odbija i u tom pogledu za gospođu Fair nema dilema:

„Pakistanci uistinu pokušavaju da gurnu klin između naše dvije zemlje koliko god mogu i uspijevaju u tome. Kongres ih je sit, sit je Pakistanaca.“

Analitičari ne propuštaju istaći da su Sjedinjene Države u proteklih deset godina u Pakistan uputile vojnu i civilnu pomoć u vrijednosti od oko 20 milijardi dolara. S obzirom da su SAD suočene sa velikim ekonomskim nevoljama i da su odnosi sa Pakistanom uveliko poremećeni, dalja budućnost tako izdašne pomoći je, kako sada izgleda, pod velikim znakom pitanja.

XS
SM
MD
LG