Šef vojske Pakistana je odbio prihvatiti američke optužbe prema kojima vojno obavještajna služba vlade u Islam Abadu podržava militante povezane s al Qaidom koji napadaju američke mete u Afghanistanu, tvrdeći da takve optužbe nemaju nikakvog osnova.

Američki zvaničnici odavno tvrde da militantna mreža Haqqani napada američke ciljeve u Afganistanu, a potom se skloni preko granice u pakistanski region Waziristan.Takoje jučer saopćio pred američkim Senatom i admiral Mike Mullen, optužujući umiješanost Pakistana u nedavni napad na američku ambasadu u Kabulu i tamošnje urede NATO saveza.

U današnjem saopćenju šef vojske Pakistana , general Ashfaq Pervez kayani je oštro kritizirao izjave admirala Mullena u Senatu, rekavši da se radi o igri bacanja krivice, a potom kategorički zanijekao svaku optužbu prma kojoj vlada Pakistana ima ikakve povezanosti s napadima na američke ciljeve u Afganistanu. On je dodao da izjave admirala Mullena posebno uznemiravaju nakon što su dvojice vojnih lidera obavili konstruktivne razgovore početkom mjeseca u Španjolskoj.

Američki vojni zapovjednici u Afganistanu kažu da im je takozvana Haqqanijeva mreža, skupina blisko povezana s talibanima i al-Qaidom, jedan od najtežih protivnika. Nakon nedavnog napada na Kabul, za koji Washington tvrdi da je djelo ove organizacije, Sjedinjene Države pojačale su pritisak na Pakistan kako bi udario na uporišta Haqqanijeve mreže u plemenskom području Sjeverni Waziristan.

Nakon napada na Kabul koji je trajao 20 sati jedno pitanje našlo se na vrhu sastanaka između američkih i pakistanskih dužnosnika: kako se nositi s Haqqanijevom mrežom koja nastavlja napadati američke i koalicijske snage u Afganistanu iz baza u Pakistanu.

U nedavnom intervjuu za pakistanski državni radio američki veleposlanik u Pakistanu Cameron Munter izjavio je da Washington gubi strpljenje zbog pakistanske podrške Haqqanijevoj mreži: "Iza napada stoji Haqqanijeva merža. Imamo dokaze o povezanosti ove skupine i pakistanske vlade. To mora prestati. Moramo surađivati u borbi protiv terorizma, prepoznati zajedničkog neprijatelja, ljude koje napadaju Pakistance i Amerikance, ljude koji napadaju naše saveznike. Protiv njih se moramo boriti. Ne možemo dopustiti napade poput onog na Kabul."

Haqqanijeva mreža nazvana je po ljudima koji je vode, ocu i sinu, etničkim Paštunima. Stariji Haqqani, Jalaluddin, borio se protiv sovjetskih snaga, a tijekom građanskog rata u toj zemlji bio je na strani talibana. Nakon invazije Sjedinjenih Država na Afganistan, poslije terorističkih napada od 11. rujna 2001. godine, ova organizacija uspostavila je baze u Sjevernom Waziristanu, pakistanskoj pokrajini koja graniči s Afganistanom i gdje su Paštuni u većini.

Pitanje odnosa Pakistana s ovom organizacijom vrlo je osjetljivo za odnose između Washingtona i Islamabada. Prema nekim promatračima, pakistanske vlasti ne smatraju ovu organizaciju prijetnjom zato što ne napada pakistanske interese. Analitičari također vjeruju da Pakistan koristi ovu skupinu kao stratešku zaštitu u Afganistanu - u očekivanju povlačenja koalicijskih snaga.

Profesor sveučilišta Punjab, Hassan Askari, izjavio je da se Islamabad pribojava da bi popuštanje američkom pritisku da napadne Haqqnijevu mrežu predstavljalo diranje u osinje gnijezdo što Pakistan u ovom trenutku ne može priuštiti: "Oni se brinu da bi u slučaju napada na Haqqanijeve došlo do dodatnih samoubilačkih napada i drugih terorističkih aktivnosti unutar Pakistana. To bi destabiliziralo zemlju ili ugrozilo ono što je preostalo od ugleda pakistanske vlade."

Drugi je problem što je Sjeverni Waziristan planinsko i izolirano područje. Lokalno stanovništvo vrlo je neovisno i protivi se bilo kakvoj kontroli čak i Islamabada. A granica s Afganistanom je dugačka i porozna.

Bivši pakistanski veleposlanik u Afganistanu Ayaz Wazir postavlja retoričko pitanje: Ako supersila koja je u Afganistanu ne može kontrolirati granicu kako se to može očekivati od Pakistana. "Svjetska sila sjedi u maloj zemlji zvanoj Afganistan. Ni oni ne mogu zaustaviti Haqqanijeve u prelascima granice i stvaranju velikih problema. Radi se o poroznoj granici koju Sovjeti nisu mogli zatvoriti, ne mogu ni Amerikanci, ni zajedničke NATO i američke snage. Kako onda to može učiniti siromašna zemlja poput Pakistana?" - pitao je Ayaz Wazir.

Pa ipak američki pritisak na Pakistan da se okonča potpora Haqqanijevoj mreži raste. O tome je državna tajnica Hillary Clinton razgovarala u New Yorku s pakistanskom kolegicom Hinom Rabbani Khar ovog tjedna, na marginama zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda.

Američki ministar obrane Leon Panetta nedavno je izjavio da će Sjedinjene Države poduzeti - citiramo - sve neophodne korake kako bi se zaštitilo američke snage u Afganistanu od novih napada Haqqanijeve mreže.

Dnevnik Washington Post izvijestio je pak da su dužnosnici američke vlade najavili kako će Sjedinjene Države djelovati unilateralno ako Pakistan ne prekine veze s Haqqanijevom mrežom i ne pomogne u eliminiranju njenih vođa.