Linkovi

SAD-Iran-Sirija: Koliko je Iran voljan i spreman odgovoriti očekivanjima?

  • Mladen Bošnjak

Inspektori IAEA u Iranu

Inspektori IAEA u Iranu

Iran je prisiljen sjesti za pregovarački sto o vlastitom nuklearnom programu. Pozvan je da učestvuje i u pregovorima o rješavanju sirijske krize. Pozitivni ishodi oba ta procesa uveliko će ovisiti i od Teherana.

Privremeni sporazum Irana i pet zemalja, stalnih članica Vijeća sigurnosti i Njemačke o nuklernom programu Teherana stupio je na snagu. U skladu sa dogovorom zaključenim u Ženevi 24. novembra prošle godine, od danas, 20. januara, Iran zamrzava proces obogaćivanja urana na nivou od 20 procenata, a Zapad na olakšavanje međunarodnih sankcija koje su vrlo nepovoljno uticale na ekonomsko stanje Irana. Slijediće susreti pregovaračkih timova dvije strane koji bi u narednih šest mjeseci trebalo da definiraju sveobuhvatan i za sve prihvatljiv sporazumu o nuklearnom program Irana kao programu isključivo u mirnodopske shvrhe.

Uz probijanje te višegodišnje „nuklearne“ barijere po svemu sudeći probijena je i druga barijera - uključivanje Irana u međunarodnu mirovnu konferenciju o Siriji. Probijanje i te barijere takođe bi moglo rezultirati smanjenjem nepovjerenja i predrasuda Zapada prema Iranu i obrnuto, Irana prema Zapadu.

Iformacija da Iran zaustavlja 20-postotno obogaćivanje urana saopštena je i na državnom televizijskom programu, i u iranskim listovima, i u intervjuu sa čelnikom iranskog nukleranog programa Ali Akbarom Salehijem koji je, pored ostalog, istakao:

„Aktivnosti u nuklernom objektu Natanz su obustavljene i proces obogaćivanja urana zaustavljen. Inspektori Međunarodne agencije za atomsku energiju i iranski stručnjaci potom su prešli u kompleks Fordow gdje je takođe obustavljen proces 20-postotnog obogaćivanja urana.“

Zaustavljanje tog procesa trajaće pola godine. Za to vrijeme trajaće pregovori stručnih timova dvije strane. U istom vremenskom periodu biće olakšane i ekonomske sankcije prema Iranu. Najmanje 4 milijarde, a po nekim procjenama i do 7 milijardi dolara blokiranog iranskog prihoda od nafte biće odmrznuto.
Nekoliko dana prije početka primjene privremenog sporazuma Irana i zemalja grupe 5+1 i u Teheranu i u Washingtonu izražen je optimizam, mada na različit način formuliran.

Za iranskog predsjednika Hassana Rouhanija to je trijumf:

„Ženevski prorazum biće implementiran. Da li znate šta taj sporazum znači? Znači da su velike sile poklekle pred velikom iranskom nacijom.“

Predsjednik Sjedinjenih Država Barack Obama bio je mnogo suzdržaniji:

„Ako je Iran voljan iskoristiti priliku koja mu je pružena, ne sumnjam da će to otvoriti Irancima i druge velike mogućnosti. Ako ne prođu kroz sada otvorena vrata, bićemo prisiljeni odustati od privremenog sporazuma i dodatnim pritiscima osigurati da se Iran ne domogne nuklernog oružja. Moj prioritet je mir i diplomatija.“
Privremenim, ženevskim, sporazumom Iran se obavezao na potpun, neograničavan pristup eksperata i inspektora Međunarodne agencije za atomsku energiju ključnim nuklernim objektima i postrojenjima. Zapad će tokom polugodišnjeg pregovaračkog procesa, pored ostalog, insistirati i na ograničavanju broja centrifuga za obogaćivanje urana i na konverziji kompleksa Arak u kompleks funkcionalan samo za mirnodopske svrhe korištenja nuklearne energije. U najkraćem....

„Naš apsolutni prioritet je sprečavanje Irana da se nuklearno naoruža, da budemo, izvan svake sumnje, sigurni da je iranski program apsolutno mirnodopski“ – naglašava američki državni sekretar John Kerry.

Ako pregovori u narednih 6 mjeseci rezultiraju, sigurnočću bez ikakve sumnje, u ostvarenje tog prioriteta biće to, takođe bez ikakve sumnje, čvrst most preko dubokog višedecenijskog jaza nepovjerenja, sumnji, predsrasuda i tenzija između Zapada, ponajviše Sjedinjenih Država, i Irana.

I jedni i drugi, a na dobrobit trećih – a ti treći su Sirijci – mogli bi taj jaz početi premoštavati i tokom skore međunarodne konferencije o rješavanju krize u Siriji. Više analitičara iz Sjedinjenih Država i Rusije, zemalja čija se politika prema sirijskoj krizi uveliko razlikuje, slažu se u ocjeni da je iransko učešće i u tom međunarodnom pregovaračkom procesu neophodno.

Ruski analitičar Boris Dolgov:

„Jasno je da sirijska kriza neće biti riješena bez Irana.“

Bivši američki ambasador Adam Ereli:

„Iran je sila u sjeni sirijske enigme. I ako se želi riješiti ta enigma, bolje je uključitti Iran.“

Teheran je voljan učestvovati, ravnopravno i punopravno, kao svi drugi, saopštio je i iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif:

„Ako Islamska Republika Iran bude pozvana kao i svi drugi učesnici, učestvovaće. Ali, nećemo prihvatiti nikakve preduslove.“

Jedini preduslov, postavljen i drugim učesnicima mirovne konferencije o Siriji, Iran je, kao i drugi, prihvatio saopštio je jučer generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki-moon i najavio učešće Irana:

„Ministar Zafir i sa saglasili smo se da je cilj pregovora uspostaviti zajedničkom saglasnošću svih prelaznu sirijsku vladu. To je osnova na kojoj se Iran obavezuje na pozitivnu i kontruktivnu ulogu u pregovorima o Siriji.“

Iran je prisiljen sjesti za pregovarački sto o vlastitom nuklearnom programu. Voljan je učestvovati i u pregovorima o rješavanju sirijske krize. Ako ishodi oba ta procesa budu pozitivni, ova 2014. mogla bi biti godina konstruktivnog doprinosa Teherana učvršćivanju mira i stabilnosti na nestabilnom i nemirnom Bliskom Istoku.

Istovremeno, ta dva pregovaračka procesa mogu biti dobar početak normalizacije bilateralnih američko-iranskih odnosa.
XS
SM
MD
LG