Linkovi

Hoće li se povećati granica američkog duga?

  • Mil Arcega, VOA

Dollar notes

Dollar notes

Niti jedna diskusija o fiskalnoj provaliji ne može biti potpuna bez razgovora o nacionalnom dugu Sjedinjenih Država. No, za mnoge, razgovor o tom dugu i nivou duga često je apstraktan jer nedostaju mjerila.
Nivo ili plafon duga granica je posuđivanja koju je Kongres usvoijio 1917. godine, za financiranje ratnih operacija u okviru Prvog svjetskog rata . Tada, granica je bila malo više od 11 milijardi dolara.
Ideja je bila, kaže ekonomist Richard Rahn - uvesti reda i discipline u vladinu potrošnju.

“Kad imate budžet, to je, naravno, izlišno; ali, kako se ispostavilo, može biti i korisno, jer potiče na povremene debate o tome koliko i kako trošimo.”

Sve do nedavno, Kongres je rutinski odobravao povećanje nivoa nacionalnog duga. 2011. godine, Kongres, predvođen republikancima, odugovlačio je s povišenjem plafona nacionalnog duga što je rezultiralo smanjenjem kreditnog rejtinga Sjedinjenih Država, prvim u povijesti.
Sada je odobreni nivo duga 16 tisuća i 400 milijardi - granica koju će Sjedinjene Države vjerojatno prekoračiti u veljači.Još jednom Richard Rahn:

“Mislim da je ljudskom umu teško pojmiti koliko je to, zapravo, novca.”

Koliki je američki dug? Lakše ga je vizualizirati počnemo li sa novčanicama od stotinu dolara. Stotinu tih novčanica u jednom svežnju je deset tisuća dolara. Stotinu svežnjeva novčanica od po stotinu dolara je milijun dolara i mogu stati u kesu za kupovinu namirnica.
Sto milijuna dolara, to već izgleda puno impresivnije - kao što se vidi na ovoj paleti.
Takvih deset paleta je milijardu dolara.
Pomnožite tih deset paleta sa tisuću i dobili ste tisuću milijardu dolara, cifru sa dvanaest nula, dovoljno novca da se njime prekrijete cijelo nogometno igralište i to sa paletama složenima u dva reda. I na kraju, tu ogromna količina novca na nogometnom igralištu uvećana za 16 puta je 16 tisuća milijardi dolara.

“Dužni smo svakome. Naravno, stranci drže oko 40% našeg nacionalnog duga, ne mi Amerikanci. Pojedinačno, Kinezi najviše.”

Japan ima dosta, kao i Evropa, zajedno s nekim privatnim investitorima širom svijeta.
Mnogi konzervativni političari žele drastično smanjene nacionalnog duga. Drugi uvjetuju povečanje nivoa duga dodatnim kresanjem budžetske potrošnje.
U Kongresnom uredu za budžet kažu da bi takozvana fiskalna provalija - automatsko povećanje poreza 1. januara - zajedno s rezanjem troškova koje traži Kongres, da bi primorao na pregovore o nivou duga - upola smanjilo deficit za iduću godinu.
Ali učiniti to istovremeno, upozorava zagovornik fiskalne odgovornosti Robert Bixby, predstavlja ozbiljnu opasnost.

“Prilično su jasni u ne-stranačkom Kongresnom uredu za budžet - ukoliko padnemo u fiskalnu provaliju, to će, prema njihovim predviđanjima, izazvati recesiju, a predviđanja u privatnom sektoru još ozbiljnija.

Neki u Kongresu voljeli bi da viši nivo duga bude dio pregovora. Zasada, mnogi ekonomisti kažu da je izbjegavanje šoka kojeg bi moglo izazvati povišenje poreza i rezovi u budžetskoj potrošnji kritični za stabilnost najveće svjetske ekonomije. Svaki krivi korak, upozoravaju stručnjaci, mogao bi imati velike posljedice na američkoj i svjetskoj ekonomskoj sceni, i to upravo u trenutku kad globalni ekonomski oporavak, kako se čini, gubi na zamahu.
XS
SM
MD
LG