Tokom prošle godine zasjedanja u oba doma američkog Kongresa, u poređenju sa svim prethodnim godinama, bila su najmanje produktivna. Senat, u kojem Demokrati imaju neznatnu većinu, i Zastupnički dom, u kojem su Republikanci u izrazitoj većini, nisu se mogli usaglasiti oko većine najbitnijih pitanja i problema o kojima je trebalo odlučivati i odlučiti.
Senatori i kongresmeni su, nakon božićnih i novogodišnjih praznika ponovo na Capitol Hillu i ova, 2014. godina, je nova prilika da se dovrši nedovršeno: usvoje nova zakonska rješenja o farmerskoj proizvodnji, donese odluka o povećanju limita nacionalnog duga, privedu kraju rasprave i premoste razlike o reformi usljeničke politike Sjedinjenih Država.
Aktivisti koji zagovaraju konačno definiranje imigracione reforme najvjerojatnije je da će i ove godine nastaviti prosvjedima vršiti pritisak na članove Zastupničkog doma da na dnevni red stave to pitanje. Senat je uvojio zakon o reformi krajem prošle godine.
Republikanac John Boehner, predsjedavajući Zastušničkog domma Kongresa, takođe smatra da je reforma usljeništva nužna, ali i ističe:
"Jedini način da budemo sigurni da će reforma biti djelotvorna je da taj vrlo osjetljiv problem rješavamo korak po korak. Ako budemo tako radili, Amerikanci će biti sigurni da o svim apektima prosuđujemo i odlučujemo promišljeno i odgovorno."
Neki analitičari procjenjuju da će Boehner reformu useljeništva na dnevni red Zastupničkog doma staviti nakon primarnih izbora unutar Republikanske stranke u maju ili junu, četiri, pet mjeseci prije novembarskih izbora za Kongres. Takođe se slažu o ucjeni da je imigraciona reforma politički rizična za Johna Boehnera.
Thomas Mann iz instituta Brookings kaže:
"Nije jasno da li će Boehner ići toliko daleko da privuče podršku Demokrata, jer bi tada vjerojatno izgubio dosta od podrške vlastite konzervativne baze. Jednostavno, ništa nije garantirano."
Boehner i više drugih zastupnika ograničeni su stavovima pokreta "Čajanka," uticajnog konzervativnog krila Republikanske stranke, dodaje Thomas Mann:
"Mislim da će i zbog toga Boehner vršiti pritisak na Kongres. Činjenica je da je republikanska biračka baza vrlo konzervativna. I to ne samo članstvo pokreta "Čajanka." Republikanci su, u cjelini, postali mnogo konzervativniji otkako je Barack Obama izabran za predsjednika."
Za političke, međustranačke blokade, u kojima su se tokom prošle godine našli i Kongres i Bijela kuća, odgovornost je i na jednoj i na drugoj strani, ističe James Thurber sa univerziteta American:
"Krivica je i do predsjednika Obame što nije bio u stanju izgraditi djelotvornu koaliciju. Naravno, to je vrlo teško s obzirom na to kakav je Zatupnički dom. Krivica je i do Repulikanaca koji takođe nisu pokazivali volje za usaglašavanjem. Mnogi od njih bili su ideološki suviše tvrdi."
Krucijalni test spremnosti na kompromis vjerojatno će doći u februaru ili martu kada Kongres treba odlučiti o novom povećanju limita o zaduživanju Sjedinjenih Država u inostranstvu, kako zemlja ne bi kasnila u plaćanju međunarodnih finansijskih obaveza. Na posljednoj konferenciji za novinare u prošloj godini predsjednik Obama je Republikance u Kongresu upozorio da saglasnost o povećanju limita nacionalnog duga ne koriste kao silu zarad smanjenja bužetske potrošnje:
"Plafon nacionalnog duga se povećava jednostavno zato da bi platili ono što dolazi na naplatu. To nije pregovaračka poluga. To je odgovornost Kongresa" – rekao je tada Obama.
Analitičari su slažu i u ocjeni da bi nešto slično onome što je dovelo do djelomičnog zatvaranja federalne vlade u prvoj polovini oktobra, ako se desi ponovo, uveliko štetilo ekonomskom opravku Sjedinjenih Država i političkom ugledu obje stranke.
Senatori i kongresmeni su, nakon božićnih i novogodišnjih praznika ponovo na Capitol Hillu i ova, 2014. godina, je nova prilika da se dovrši nedovršeno: usvoje nova zakonska rješenja o farmerskoj proizvodnji, donese odluka o povećanju limita nacionalnog duga, privedu kraju rasprave i premoste razlike o reformi usljeničke politike Sjedinjenih Država.
Aktivisti koji zagovaraju konačno definiranje imigracione reforme najvjerojatnije je da će i ove godine nastaviti prosvjedima vršiti pritisak na članove Zastupničkog doma da na dnevni red stave to pitanje. Senat je uvojio zakon o reformi krajem prošle godine.
Republikanac John Boehner, predsjedavajući Zastušničkog domma Kongresa, takođe smatra da je reforma usljeništva nužna, ali i ističe:
"Jedini način da budemo sigurni da će reforma biti djelotvorna je da taj vrlo osjetljiv problem rješavamo korak po korak. Ako budemo tako radili, Amerikanci će biti sigurni da o svim apektima prosuđujemo i odlučujemo promišljeno i odgovorno."
Neki analitičari procjenjuju da će Boehner reformu useljeništva na dnevni red Zastupničkog doma staviti nakon primarnih izbora unutar Republikanske stranke u maju ili junu, četiri, pet mjeseci prije novembarskih izbora za Kongres. Takođe se slažu o ucjeni da je imigraciona reforma politički rizična za Johna Boehnera.
Thomas Mann iz instituta Brookings kaže:
"Nije jasno da li će Boehner ići toliko daleko da privuče podršku Demokrata, jer bi tada vjerojatno izgubio dosta od podrške vlastite konzervativne baze. Jednostavno, ništa nije garantirano."
Boehner i više drugih zastupnika ograničeni su stavovima pokreta "Čajanka," uticajnog konzervativnog krila Republikanske stranke, dodaje Thomas Mann:
"Mislim da će i zbog toga Boehner vršiti pritisak na Kongres. Činjenica je da je republikanska biračka baza vrlo konzervativna. I to ne samo članstvo pokreta "Čajanka." Republikanci su, u cjelini, postali mnogo konzervativniji otkako je Barack Obama izabran za predsjednika."
Za političke, međustranačke blokade, u kojima su se tokom prošle godine našli i Kongres i Bijela kuća, odgovornost je i na jednoj i na drugoj strani, ističe James Thurber sa univerziteta American:
"Krivica je i do predsjednika Obame što nije bio u stanju izgraditi djelotvornu koaliciju. Naravno, to je vrlo teško s obzirom na to kakav je Zatupnički dom. Krivica je i do Repulikanaca koji takođe nisu pokazivali volje za usaglašavanjem. Mnogi od njih bili su ideološki suviše tvrdi."
Krucijalni test spremnosti na kompromis vjerojatno će doći u februaru ili martu kada Kongres treba odlučiti o novom povećanju limita o zaduživanju Sjedinjenih Država u inostranstvu, kako zemlja ne bi kasnila u plaćanju međunarodnih finansijskih obaveza. Na posljednoj konferenciji za novinare u prošloj godini predsjednik Obama je Republikance u Kongresu upozorio da saglasnost o povećanju limita nacionalnog duga ne koriste kao silu zarad smanjenja bužetske potrošnje:
"Plafon nacionalnog duga se povećava jednostavno zato da bi platili ono što dolazi na naplatu. To nije pregovaračka poluga. To je odgovornost Kongresa" – rekao je tada Obama.
Analitičari su slažu i u ocjeni da bi nešto slično onome što je dovelo do djelomičnog zatvaranja federalne vlade u prvoj polovini oktobra, ako se desi ponovo, uveliko štetilo ekonomskom opravku Sjedinjenih Država i političkom ugledu obje stranke.
