Nekoliko dana nakon što su ruske snage napale Ukrajinu početkom 2022. godine, arhitekta Oleh Drozdov je odlučio: preseliti će svoj dom i posao iz opkoljenog istočnog grada Harkova više od 1.000 km zapadno, daleko od borbi.
Sada, kada je rat u trećoj godini, njegova praksa bi se konačno mogla vratiti u rast, jer se kompanije poput njega prilagođavaju sukobu i traže prilike pored ogromnih izazova.
"Oluja je gotova. Ima mnogo rupa u našem čamcu, ali mi idemo naprijed", rekao je Drozdov iz svoje kancelarije u istorijskoj zgradi u centru Lavova, grada sa oko 700.000 stanovnika blizu granice sa Poljskom.
Na periferiji grada, kranovi su prošarani horizontom, a grade se industrijski parkovi i drugi projekti.
Na neki način Drozdov & Partners je u dobroj poziciji da se prilagodi šoku rata. Mala je i slobodna kompanija, a u zemlji u kojoj su milioni ljudi i hiljade kompanija raseljeni, potražnja za zgradama i renoviranjem je velika.
"Neke nove mogućnosti su počele polako da se otvaraju", rekao je Drozdov. "U ovom dijelu zemlje ima investicija jer se preduzeća i ljudi sele."
Njegova praksa je među 19.000 kompanija koje su se registrovale na novim lokacijama u Ukrajini od invazije, prema Opendatabot-u, koji pruža podatke iz zvaničnih registara, u masovnoj migraciji preduzeća sa istoka na zapad koja se možda nikada neće poništiti.
"Zahvaljujući prilagodljivosti poslovanja, podršci partnera i vladinim programima, Ukrajina sve više poprima karakteristike ratne ekonomije", rekla je za Reuters prva potpredsjednica vlade Julija Sviridenko.
"Ako uporedimo strukturu ekonomije u 2023. sa onom iz prijeratne 2021. godine, jasno vidimo ovu transformaciju. Ukrajinska ekonomija pokazuje otpornost i prilagodljivost... dokazujući svoju sposobnost da se snađe kroz teška vremena."
ZAPADNI DIO ZEMLJE U EKSPANZIJI
Na istoku Ukrajine, gdje su se vodile borbe tokom ofanziva i kontraofanziva, gradovi i sela leže u ruševinama. Harkov je žestoko bombardovan.
Studija Svjetske banke, Ujedinjenih naroda, Evropske komisije i ukrajinske vlade objavljena u februaru procjenjuje ukupni trošak obnove ekonomije na 486 milijardi dolara, što je brojka koja nastavlja rasti kako se nanosi veća šteta.
Viktor Mykyta, regionalni guverner u Zakarpatju koji se graniči sa Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunijom, opisao je nalet novih poslova u rasponu od proizvodnje soli do namještaja i tekstila.
Prije rata, privreda planinskog regiona se u velikoj mjeri oslanjala na turizam i doznake koje su kući slali Ukrajinci koji su radili u inostranstvu.
"Kada je izbio rat, veliki broj preduzeća se selio, otvarala su se radna mjesta, budžet je počeo da se puni", rekao je Mykyta.
Zvaničnici u regiji Lavov izvještavaju o sličnom trendu, s logističkim, energetskim, građevinskim i IT firmama među onima koji tamo osnivaju operacije.
Od nekoliko najavljenih ratnih stranih ulaganja, većina je u centralnim i zapadnim regijama - dijelom zato što će najviše koristiti ako Ukrajina jednog dana uspije u svom cilju da se pridruži Evropskoj uniji, kažu analitičari.
Projekti uključuju planove turske Onur grupe da uloži 50 miliona dolara u eksploataciju grafita u zapadnoj regiji Hmeljnicki i dodatnih 150 miliona dolara u obnovljive izvore energije u Zakarpatju.
Njemački Bayer rekao je da će uložiti 60 miliona eura u svoj pogon za proizvodnju sjemena kukuruza u centralnoj Žitomirskoj regiji, dok je irska Kingspan grupa najavila ulaganje od 280 miliona dolara u pogon u regiji Lavov.
U Harkovu, drugom gradu po veličini u Ukrajini, stvarnost je sasvim drugačija. Oleh Synehubov, guverner regije, rekao je da je 70% velikih preduzeća uništeno ili premješteno ili obustavljeno svoje poslovanje.
"Naši regionalni i gradski budžeti su pali za 40%", rekao je on Reutersu.
Podaci Svjetske banke pokazuju da su preduzeća u istočnoj Ukrajini doživjela pad prodaje od 70% između invazije i kraja 2023. godine, a preduzeća na jugu od 63%. Za usporedbu, prodaja kompanija na zapadu smanjena je za 39%.
POTREBA ZA RADNICIMA
Zvanični podaci o utjecaju rata na različite sektore su neujednačeni, a nedavni trendovi bi se mogli promijeniti ako dođe do dramatičnih pomaka na bojnom polju. Ruski napadi na energetsku infrastrukturu takođe su veliki izazov za mnoge firme.
Nakon kolapsa ekonomije za trećinu 2022. godine, oporavila se za 5,3% u 2023., a vlada predviđa rast od 4,6% ove godine. Industrija čelika, nekada ključni ukrajinski izvoznik, smanjila se za oko 80% u 2022. i porasla za samo 8% u 2023.
Ministarstvo ekonomije je saopštilo da je do sada u 2024. najbrži tempo rasta bio u građevinarstvu, preradi, transportu i maloprodaji.
Odbrambena industrija se također značajno proširila. Prema ukrajinskom ministarstvu strateške industrije, broj proizvođača odbrane se više nego udvostručio od februara 2022.
Kako su se neki sektori proširili, slobodni poslovi su najbrže rasli na zapadu zemlje, navodi Work.ua, portal za zapošljavanje koji je u aprilu prijavio rekordan broj slobodnih radnih mjesta za vrijeme rata.
Slobodna radna mjesta su porasla za 55% u Zakarpatju krajem februara u poređenju sa prijeratnim nivoom, dok je regija Lavov imala oko 8.500 slobodnih radnih mjesta početkom marta, što je 23% više nego prije invazije.
Nedavno istraživanje Evropskog poslovnog udruženja, jedne od vodećih ukrajinskih poslovnih grupa, pokazalo je da je oko 74% kompanija patilo od nedostatka osoblja - rezultat miliona ljudi koji bježe u inostranstvo i stotina hiljada muškaraca koji služe vojsku.
Drozdov se borio da zaposli dovoljno osoblja u svojoj ordinaciji i da popuni upražnjena mjesta u arhitektonskoj školi koju također vodi.
Imajući na umu dugoročni zadatak obnove zemlje, Drozdov pokreće master program za mlade arhitekte sa fokusom na obnovu razorenog istoka. Nada se da će se jednog dana vratiti u Harkov.
"Kada bude prilike vratit ćemo se tamo fizički. To će biti postepen proces."
