Linkovi

Rusija - Ukrajina: Kako i sa čime porediti invaziju Krima?

  • Kent Klein, VOA

Od konačnog rješenja krize u Ukrajini ovisiće i konačno, ili makar preovlađujuće, tumačenje smisla i suštine vojne invazije Krima. I na jedno i na drugo trebaće sačekati.

Moskva trvrdi da su vojne snage koje kontroliraju veći dio Krima lokalne samoodbrambene jedinice. Unatoč tim tvrdnjama, ima i mišljenja po kojima se vojna okupacija Krima poredi sa ulaskom vojnih snaga nacističke Njemačke u Poljsku i Čehoslovaku i vojnom invazijom američkih snaga na Irak i Afganistan. Naravno, ima i analitičara koji se ne slažu sa ocjenom da su takva poređenja tačna.

Da li se ruski predsjednik ponaša kao Adolf Hitler?

Bivša američka državna tajnica Hillary Clinton nedavno je sugerila da su tvrdnje ruskog predsjednika da Rusija mora zaštiti rusku manjinu u Ukrajini slične Hitlerovim izjavama neposredno pred početak Drugog svjeskog rata:

"..... kada je nacistička Njemačka tvrdila da mora zaštiti njemačku manjinu u Poljskoj, Čehoslovačkoj i bilo gdje u Evropi."

Takvo poređenje snažno je odjeknulo u centralnoj Evropi, ističe analitičar George Benitez i dodaje:

"U to vrijeme međunarodna zajednica je diplomatski osuđivala Hitlerove poteze, ali nije ništa učinila da zaštiti integritet i teritoriju Čehoslovačke. I sada je međunarodna zajednica pod velikim pritiskom i pitanjem kako će odgovoriti na rusko korištenje vojne sile i zauzimanje Krima koji je dio Ukrajine."

Profesor vašingtonskog univerziteta Georgetown Anthony Clarke Arend se uglavnom slaže sa takvom ocjenom, ali i upozorava protiv poređenja bilo kojeg sadašnjeg lidera sa Hitlerom:

"Ako prihvatimo takvo poređenje, onda to za sve nas znači da moramo odgovoriti kao što je svijet odgovorio Hitleru. Moramo djelovati kao u vrijeme Drugog svjetskog rata. No, to nije bio slučaj kakav imamo sada."

Najbliže poređenje situacije sa Ukrajinom je poređenje sa ruskim vojnim akcijama u Moldaviji i Gruziji, smatra James Goldgeier, profesor, također vašingtonskog univerziteta American.

Uz napomenu da je Moskva preuzela kontrolu nad dijelom ukrajinske teritorije, on ističe:

"To je vrlo značajno destabiliziralo stanje u Ukrajini i uveliko ograničava prozapadni kurs Ukrajine. Ruska vojna intervencija u Moldaviji i Gruziji takođe je ograničila takva opredjeljena u te dvije zemlje."

Profesor Arend vjeruje da Putina mnogo više brine sadašnji nemir na ruskoj granici:

"Ne mislim da je Putin želio tako nešto. Ne mislim da je želio destabilizirati Ukrajinu. Mislim da je, videći što se dešava u Ukrajini, osjećao da mora nešto poduzeti prije nego što stanje postane još gore."

Druga moguća paralela ukrajinske situacije je poređenje sa američkom invazijom na Irak 2003. godine. Profesor Arend kaže da je to takođe bilo kršenje međunarodnog prava:

"Invaziju na Irak nije odobrilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda. Ta invazija nije bila odgovor na postojećeu ili potencijalnu prijetnju Sjedinjenim Državama."

Analitičar Benitez smatra da je razlika velika:

"Sjedinjene Države su u Irak ušle da uklone sa vlasti režim koji je pravio oružje za masovna razaranja i uništavanja. Međunarodna zajednica je vjerovala da to oružje postoji i da će biti korišteno. Krim je eklatantan primjer korištenja grube sile ruske vlade da bi se okupirao dio teritorije druge države."

Od konačnog rješenja krize u Ukrajini ovisiće i konačno, ili makar preovlađujuće, tumačenje smisla i suštine vojne invazije Krima. I na jedno i na drugo trebaće sačekati.
XS
SM
MD
LG