Sutra navečer, u istočnoj Ukrajini na snagu stupa primirje, nakon jučerašnjih 16-satnih pregovora kojima su prisustovali lideri Ukrajine, Rusije, Francuske i Njemačke. Međutim zvaničnici priznaju da su mnoge nesuglasice i dalje neriješene. Novinar Glasa Amerike iz Londona Al Pessin izvještava o kompleksnosti i implikacijama sporazuma.
Nakon duge i teške noći pregovora, lideri su priznali da se i dalje moraju riješiti mnogi detalji. Ali primirje će biti primjenjeno, i u naredne dvije sedmice treba doći do povlačenja teškog naoružanja i razmjene zatvorenika. Ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da se sporazumom zahtijeva od pobunjenika koje on podržava da se povuku na bivšu liniju primirja, a od Ukrajinaca da se povuku sa trenutne linije, čime bi se stvorila široka tampon zona.
To nije baš bila najbolja noć u mom životu, ali je jutro bilo dosta dobro jer smo uspjeli postići važan sporazum, rekao je ruski predsjednik i dodao da sporazum uključuje i predanost Ukrajine da pruži ustavne garancije za prava ljudi koji žive u regionima Donetsk i Luhansk koje su zauzeli pobunjenici. Nova ukrajinska vlada već dugo nudi znatnu autonomiju tim regionima. Ali predsjednik Petro Poroshenko je rekao da to neće ići dotle dokle Rusija i pobunjenici žele.
Usprkos insistiranju Rusije, nismo pristali ni na kakav autonomni status. To ćemo odraditi kroz ustavne reforme, i decentralizaciju koja će uključivati cijelu zemlju. Nismo se složili o federalizaciji, rekao je gospodin Poroshenko.
Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande su inicirali ovaj diplomatski krug u nastojanju da se zaustavi ofanziva pobunjenika i spriječi mogućnost prodaje američkog oružja Ukrajini. Gospodin Hollande je rekao da postoji općeniti dogovor o političkom rješenju ukrajinske krize duge gotovo godinu dana, ali je priznao da još nisu razrađeni svi detalji. Gospođa Merkel je bila nešto opreznija, rekavši da sporazum daje nadu za rješenje, ali da se još dosta toga mora uraditi. Ona je rekla da je bolje imati ovakav sporazum nego nikakav. Izvještaji su noć prije nagovještavali da bi se pregovori mogli raspasti jer su lideri pobunjenika prvobitno odbijali da predaju teritoriju koju su zauzeli posljednjih sedmica. Ali francuski predsjednik je rekao da je gospodin Putin izvršio pritisak na lidere separatista da se slože. U Međunarodnom centru za političke studije u Kijevu, Yaroslav Voitko kaže da Ukrajina nije voljna pobunjenicima dati išta više teritorije od onog što su već zauzeli, što je samo oko jedne trećine od onoga što žele.
Ne radi se o dodatnom kilometru teritorije, već o principu. Nećemo pristati ni na kakva dodatna zauzimanja teritorije, ali se u međuvremenu može postići neki kompromis o primirju i prestanku neprijateljstava, kaže Yaroslav Voitko.
Iz Evropskog Vijeća za vanjske odnose, Andrew Wilson je za Glas Amerike putem Skype-a rekao da je prijetnja od dodavanja američkog oružja toj borbi možda bila odlučujući faktor da se Putin dovede za pregovarači sto.
Bez obzira da li je naoružavanje Ukrajine pravilno ili pogrešno, prijetnja od slanja oružja je očigledno bila zabrinutost za Rusiju, koja sada želi zadržati ono što je dobila, prije nego se neizvjesnost poveća, kaže Andrew Wilson.
Sukobi su se nastavili čak i dok su se pregovori održavali, i vjerovatno će se nastaviti sve do subote navečer. Ali stanovnici tog područja sada imaju neku nadu barem za prekid borbi, a možda čak i dugoročnije rješenje.
