Švedska i Finska su odustale od višedecenijske vojne nesvrstanosti i pokušale da se pridruže odbrambenoj organizaciji koju predvode SAD nakon što je Rusija prošle godine napala Ukrajinu.
Njihovi zahtijevi dobili su brzo odobrenje svih članica NATO-a osim Turske i Mađarske. Ove zemlje su na kraju popustile i Finska je u aprilu primljena kao 31. članica NATO-a.
Turska i Mađarska ostaju jedine članice alijanse da ratifikuju kandidaturu Švedske 19 mjeseci nakon što je podnijela zahtjev za članstvo.
U novembru, Odbor za vanjske poslove turskog parlamenta nije uspio postići dogovor o tekstu za glasanje i sastaće se ponovo u utorak popodne.
Erdogan je u julu povukao svoje prigovore na članstvo Švedske u NATO-u nakon što je Stockholm razbio kurdske grupe koje Ankara naziva teroristima.
"Vidimo da je došlo do promjene politike u Švedskoj. Vidimo da su neke odluke donesene na sudovima, iako malo", rekao je u televizijskom intervjuu u ponedjeljak Fuat Oktay, poslanik iz Erdoganove vladajuće AKP stranke i šef parlamentarnog Odbora za vanjske poslove.
Erdoganov vladajući savez ima većinu mjesta u parlamentu.
NATO saveznici izvršili su pritisak na Tursku, a Francuska je rekla da je kredibilitet alijanse "u pitanju".
Ali proces je pun problema.
Erdogan je u decembru sugerirao da će parlament pozitivno djelovati u vezi članstva Švedske samo ako američki Kongres odobri Turskoj kupovinu desetina borbenih aviona F-16 i rezervnih dijelova i ako drugi saveznici u NATO-u, uključujući Kanadu, ukinu embargo na oružje nametnut Ankari.
"Pozitivni razvoji iz Sjedinjenih Država u vezi s pitanjem F-16 i ispunjavanjem obećanja Kanade ubrzat će pozitivno mišljenje našeg parlamenta (o kandidaturi Švedske za članstvo)", rekao je Erdogan.
"Članstvo Švedske u NATO-u i prodaja F-16 Turskoj će se u određenoj mjeri rješavati u koordinaciji... jer, nažalost, zemlje ne vjeruju jedna drugoj", rekao je za AFP Ozgur Unluhisarcikli, direktor Ureda američkog njemačkog fonda Marshall Fund u Ankari.
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena više puta je obećavala da će nastaviti s prodajom F-16 vrijednom 20 milijardi dolara, ali su to zakonodavci blokirali zbog zabrinutosti oko kršenja ljudskih prava u Turskoj i njenih ranijih tenzija s Grčkom.
"Ne postoji snažan konsenzus u parlamentu o članstvu Švedske u NATO, niti u američkom Kongresu o prodaji F-16 Turskoj", rekao je Unluhisarcikli.
Erdoganova antiizraelska retorika nakon početka rata Izraela protiv Hamasa izazvala je zabrinutost u Washingtonu.
"Iako pitanja nisu povezana, izjave Turske u kojima podržava Hamas dodatno su zakomplikovale proces oko aviona F-16", rekao je Unluhisarcikli.
"Ali ako Biden i Erdogan pokažu potrebnu volju, možemo očekivati da će proces biti uskoro okončan", dodao je.
