Linkovi

Turska ne želi da NATO Iran definira kao 'neprijateljsku zemlju'


Turski predsjednik Abdulah Gul i iranski predsjednik Mahmud Ahmedinedžad
Turski predsjednik Abdulah Gul i iranski predsjednik Mahmud Ahmedinedžad

U zapadnim zemljama, pogotovo u Americi, s negodovanjem je bilo dočekano tursko protivljenje međunarodnim sankcijama protiv Teherana, iskazano u glasanju u Vijeću sigurnosti.

Na početku dvodnevnog summita NATO-a u Lisabonu, javlja se zabrinutost da bi tursko protivljenje zajedničkom protu-raketnom štitu moglo ugroziti jedinstvo u Sjeverno-atlantskom savezu.

Turski predsjednik Abdulah Gul nedavno je upozorio na razlike u vezi predloženog zajedničkog protu-raketnog obrambenog štita. On smatra da se Turska pozicija mora uvažiti i da njegova vlada očekuje da se usvoje neka turska mišljenja o ovom pitanju. U vezi toga Abdulah Gul kontaktirao je svoje kolege u državama članicama NATO-a.

Ukratko rečeno, Turska ne želi da NATO Iran definira kao 'neprijatelja'. Turska diplomacija smatra da će – ako Istanbul pristane na ovakvu karakterizaciju susjedne zemlje – to ugroziti tursku poziciju u regiji. Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izjavio je da on smatra da se Iran ne treba poimence izdvajati kao 'prijetnja' NATO-u. Kad bi to učinili, gurnuli bi Tursku u poziciju kakvu je imala za hladnog rata, na prvu liniju sukoba – rekao je Rasmussen.

Islamistička vlada u Turskoj posljednjih je godina učvrstila veze s Teheranom. Turski politolog Čengiz Aktar smatra da je pitanje protu-raketnog štita – svojevrsni NATO-v ispit za Tursku, na kojem se treba utvrditi je li ona lojalna savezu ili ne: "Sjedinjene Države i NATO uputili su izazov Turskoj, jer ona ima dobre odnose s Iranom i u Vijeću sigurnosti je glasala u prilog Irana. Sada Istanbul treba pokazati želi li i dalje biti značajan čimbenik u NATO savezu ili ne."

U zapadnim zemljama, pogotovo u Americi, s negodovanjem je bilo dočekano tursko protivljenje međunarodnim sankcijama protiv Teherana, iskazano u glasanju u Vijeću sigurnosti. Također, američka vlada nije zadovoljna izrazitim pogoršanjem odnosa Turske i Izraela, koji su bili dugogodišnji saveznici u regiji. Europska je unija nedavno upozorila da bi Turska – ako želi postati članica – trebala slijediti vanjsku politiku koja je identična Unijinoj. U Istanbulu je to protumačeno kao odbijanje Bruxellesa da razmotri tursko članstvo u Uniji.

Istanbul je nedavno posjetio američki senator John Kerry, koji se založio za tursku suradnju u zapadnim obrambenim aktivnostima. Nakon razgovora Kerry je međutim morao priznati da je postignut tek neznatan napredak: "Uvjeren sam da će stajališta biti usuglašena kada počne summit u Lisabonu, te da ćemo konstruktivno surađivati."

Turski premijer Redžep Erdogan je međutim iznio uvjete pod kojima bi Turska sudjelovala u protu-raketnom štitu NATO-a. On je rekao da bi kontrola nad obrambenim postrojenjima ovog tipa, ako su na turskom teritoriju, trebala biti u turskim rukama. U protivnim, Turska neće sudjelovati – rekao je Erdogan.

Politolog Čengiz Aktar uvjeren je da je Turska spremna odbiti suradnju, ako neće biti po njezinom: "Naravno da Turska može reći ne. To je već učinila u Vijeću sigurnosti. Međutim, onda će NATO svoja protu-raketna postrojenja razmjestiti u drugim zemljama. Ali, u tom slučaju, doći će do velikih napetosti unutar saveza, a da ne govorimo u odnosu na Izrael."

Analitičari očekuju da će summit izraziti opću podršku postavljanju novog anti-raketnog štita, međutim rješavanje problema turskog sudjelovanja ostavit će se za kasnije.

XS
SM
MD
LG