Prema podacima turske zvanične, državne informativne agencije Anadolija na osnovu skoro svih prebrojanih glasova na referendumu o ustavnim promjenama u Turskoj koje su predložili predsjednik Recep Tayyip Erdogan i vladajuća Stranka pravde i razvoja glasalo je 51 i po posto glasača. Protiv je bilo 48 i po posto. Konačan zvanični rezultat bi trebalo da bude objavljen za 11, 12 dana. Nekoliko sati nakon zatvaranja glasališta turski predsjednik je istakao:
Svi smo jedno, svi smo mi braća i sada smo jedna Turska."
Ipak, procentualno i brojčano po glasovima - samo oko milion i 300 hiljada glasova više za ustavne promjene – je tijesan ishod koji predsjednik Erdogan i Stranka pravde i razvoja nisu očekivali. Očekivali su, naime, da će najmanje 60 odsto glasova biti za promjene.
Iz glavne opozicione stranke, Republikanske narodne stranke najavljeno je osporavanje, pa čak i da bi rezultati glasanja trebali biti poništeni.
O razlozima osporavanja Erdal Aksunger, jedan od zvaničnika te stranke je rekao:
"Postavljamo pitanje regularnosti 2 i po miliona glasova. Na skoro 60 odsto glasališta bilo je problema."
A Bulent Tezcan, zamjenik predsjedavajućeg Republikanske narodne stranke, je istakao:
"Tehnički nije moguće ustanoviti broj neobilježenih glasački listova i koverata, ili koliko ih je bilo neregularno. Odlukom Vrhovnog izbornog odbora taj glasački materijal je uvršten u validni i nije, kao neregularan, registriran i dokumentiran. Upravo zbog toga jedina odluka koja bi imala legalni smisao je da Vrhovni izborni odbor poništi glasanje."
To bi bio ishod koji malo ko od analitičara ocjenjuje realnim. Ono što očekuju narednih godina, u kontesktu budući ustavnih promjena i sistema upravljanja državom, je dalja polarizacija, potvrđena i tijednim rezultatom referenduma.
Ersin Kalaycioglu, politički analitičar is Istanbula, o tome kaže:
"Činjenica je da se društvena polarizacija nastavlja. I da postaje dublja, da se dvije strane, pozicija i opozicija udaljuju jedna od druge. Međusobno usaglašavanje traži kompletno drugačiji mentalitet. Šema dijeljenja vlasti kojom bi se mogli uspostavljati mostovi preko tih podjela, kako sada izgleda, neće se desiti i dešavati. Biće zapravo vrlo nepredvidiva, neočekivana, ako se ipak desi."
Vladajuća Stranka pravde i razvoja predložila je 18 ustavnih promjena kojima se turska parlamentarna demokratija mijenja u snažan i autoritaran predsjednički sistem. Posmatrači OSCE-a ocjenjuju da je referendum, generalno, bio dobro organiziran i tehnički korektno proveden. Ukazuju, međutim, na krupnu manjkavost - neprimjenjivanje međunardnih demokratskih standarda izjašnjavanja i odlučivanja putem referenduma.
Tana de Zulueta, članica posmatračke misije OSCE, naglašava:
"Bitno je istaći da se sa 18 predloženih amandama mijenjaju 72 člana turskog ustava. O tome se glasalo kao o jednom paketu, što je suprotno međunarodnim standardima. Glasači, glasajući na taj način, nisu imali mogućnosti da se izjasne o svakoj pojedinačnoj promjeni ustava."
Bez ozbira na sve prigovore, predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan slavi. Ustavnim promjenama biće okončana i njegova politička neutralnost. Moći će istovremeno i biti predsjednik države i predsjednik Stranke pravde i razvoja. Kao predsjednik države imaće ovlasti da raspušta parlament, da proglašava vanredna stanja, da imenuje sudije visokih sudova i Ustavnog suda, imaće ovlast da formira vladu koja će biti njemu podređena i odgovorna.
