Linkovi

Što se događa kada država prestane s radom - iskustva iz devedesetih

  • Vijesti Amerike

Što se događa kada država prestane s radom - iskustva iz devedesetih

Što se događa kada država prestane s radom - iskustva iz devedesetih

Kao i danas, akteri proračunske blokade od prije 15 godina bili su predsjednik države iz Demokratske stranke, tada je to bio Bill Clinton, i tek izabrana republikanska većina u Zastupničkom domu Kongresa.

Pregovori o saveznom proračunu - i s njima povezana mogućnost da dođe do privremene obustave rada državnih službi, savezne uprave, ministarstava i drugih vladinih ustanova - dio su svakidašnjice Washingtona. No, posljednji su put savezna uprava i vlada bile zatvorene na prijelazu 1995. na 1996., kada su se uzastopno, jedan za drugim, dogodila čak dva državna 'shutdown-a'.

Kao i danas, akteri proračunske blokade od prije 15 godina bili su predsjednik države iz Demokratske stranke, tada je to bio Bill Clinton, i tek izabrana republikanska većina u Zastupničkom domu Kongresa. Republikanska je stranka - baš kao i danas - ukazivala na potrebu veće državne štednje i razmjerno dubokog rezanja rashoda, koji se demokratima - i tada, a i danas - čini previše radikalnim i ideološki obojenim.

Za vrijeme obustave rada saveznih ustanova - i u Washingtonu, ali i širom SAD - na posao nije dolazilo oko 800 tisuća djelatnika državne uprave, ministarstava i drugih ustanova.

Tadašnji predsjednik Bill Clinton imao je glavnog suparnika 1995. u predsjedatelju Zastupničkog doma Newtu Gingrichu. Gingrich je bio na vrhuncu popularnosti - povratio je većinu Republikanske stranke u jednom od domova Kongresa nakon više desetljeća. Njegov programatski dokument 'Ugovor s Amerikom' predviđao je duboke rezove u državnom proračunu i uklanjanje proračunskog deficita.

No, nakon što je Senat odbacio prijedloge republikanaca iz Zastupničkog doma, Republikanska je stranka u jesen 1995. zaoštrila svoje planove štednje. Najavila je rezove u državnom zdravstvenom programu za umirovljenike kao i najsiromašnije Amerikance.

Republikanska stranka i danas na im područjima želi ostvariti uštede. Razlike u proračunskim planovima između demokrata i republikanaca dovele su do toga da je savezna vlada bila financirana nekoliko mjeseci putem privremenih izvršenih mjera, koje jamče podmirivanje državnih troškova na razini iz prethodne godine.

No, u studenom 1995. godine, predsjednik Clinton je vetom blokirao proračunsku mjeru koja je bila izglasana u Kongresu, jer je smatrao da su rezovi u zdravstvenim programima za starije i siromašne preduboki. Državna je uprava tada 'stala' na šest dana. U drugoj polovici prosinca 1995. vlada je opet bila zatvorena, ovaj put na 22 dana - sve do početka siječnja 1996.

Blokada je okončana kada su predsjednik Clinton i republikanci postigli sporazum o sedmogodišnjem planu uravnoteženja saveznog proračuna.

I tada su se - baš kao i danas - za blokadu državne uprave republikanci i demokrati međusobno optuživali. No, sredinom devedesetih, u ovom sporu većina američke javnosti bila je na strani predsjednika Clintona i Demokratske stranke.

Danas, ankete pokazuju da je američka javnost doslovce prepolovljena - polovica za blokadu krivi demokrate, a polovica republikance.

XS
SM
MD
LG