Nekada su ljudi rijetko živjeli sto godina. Ali djeca koja se sada rađaju u Sjedinjenim Državama mogu očekivati toliko dug životni vijek.
U 20. stoljeću, životna dob u bogatijim zemljama se povećala za čak trideset godina. Prosječna životna dob za Amerikance je 78 godina.
Doktori navode detalje uznemirujućeg rastućeg trenda, gdje ljudi biraju loše navike koje mogu skratiti njihov život. U te trendove se svrstava pretjerano konzumiranje hrane i konzumiranje velikih količina brze hrane, zatim premalo tjelovježbe te pušenje. Ove navike povećavaju rizik od raka, dijabetesa i srčanog udara.
Istraživači sa Sveučilišta u Washingtonu i sa Harvarda su pokušali saznati koliko se godina života gubi biranjem ovakvih loših navika.
Goodarz Danaei, jedan od glavnih istraživača je prokomentirao rezultate istraživanja:
"Otkrili smo da visoki krvni pritisak, pušenje, prekomjerna težina i visoka razina glukoze u krvi skraćuju život na nacionalnoj razini, za pet godina muškarcima i četiri ženama."
Istraživači su analizirali rase, primanja i zajednice i došli do još većih razlika nego što su očekivali. Dokazali su da bijelci u srednjim godinama imaju najbolji krvni pritisak, dok Amerikanci azijskog porijekla imaju najmanje loših navika i najboljeg su zdravlja.
"Oni ne dobivaju srčane bolesti zbog niskog krvnog tlaka, ne dobivaju rak zbog niskih faktora za dobivanje ove bolesti, uključujući i pušenje. ", rekao je Danaei.
Istraživanje je otkrilo razliku od 14 godina u očekivanoj životnoj dobi između muških Amerikanaca azijskog porijekla i afro-amerikanaca za koje je očekivana životna dob 67 godina. Prema istraživanju, muškarci afro-amerikanci na jugu zemlje imaju najkraću očekivanu životnu dob, kao i muškarci afro-amerikanci u ruralnim visokorizičnim područjima, kao što je centar Los Angelesa i Washingtona.
Afro-američke žene su druga grupa sa niskom očekivanom životnom dobi zbog visoke razine pretilosti.
Ljudi koji se bore sa prekomjernom težinom češće imaju probleme s kretanjem, dijabetesom i srčanim bolestima, koje ih čine bolesnijima u mlađoj dobi i ovisnima o lijekovima duži period. Istraživači kažu da bi službenici javnog zdravstva trebali koristiti ovu studiju za planiranje programa koji će pomoći ljudima da biraju bolje izbore životnog stila.
