Udomljavanje beskućnika, hranjenje gladnih, liječenje bolesnih…u većini razvijenih zemalja takve usluge obično pružaju državne agencije. No, u Sjedinjenim Državama time se bave i neprofitne dobrotvorne organizacije. Diljem zemlje ove organizacije približavaju se posljednim tjednima u godini s dubokom zabrinutošću.
Prvi put u životu, Jameka Usher je bez doma. U travnju, ona i njeno četvero djece bili su prisiljeni napustiti dom. Otada žive u prostorijama koje im je priskrbila dobrotvorna organizacija Vojska spasa. Obitelj Usher jedna je od sve većeg broja siromašnih obitelji radničkog podrijetla, koja ne zarađuje dovoljno da bi se mogla uzdržavati:
"Ne radi se samo o meni. Ja imam četvero male djece koja ovise o meni. Bojim se za njih. Osjećala sam se kao da nije bilo nikoga od koga mogu tražiti pomoć."
Posljednjih nekoliko godina u strahu su mnogi Amerikanci, ali i neprofitne agencije koje im pomažu. U sjedištu Vojske spasa u Nashvilleu, Charles White kaže da su zahtjevi za pomoć četiri puta brojniji te da tako visoki broj nije vidio u svojoj 45 godina dugoj karijeri:
"Jedna mi je osoba neki dan ušla u ured i rekla: ‘Jako mi je neugodno što sam ovdje. Prošle sam godine slala donacije Vojsci spasa, a sada sam došla sama zatražiti pomoć.’"
U isto vrijeme kad obitelji poput Usherovih traže smještaj ili drugu vrstu pomoći, dobrotvorne organizacije dobivaju sve manje donacija i državne pomoći. Gospodin White – koji u Vojsci spasa ima čin pukovnika - kaže da je Nashville nedavno izgubio bespovratnu pozajmicu savezne vlade vrijednu 400 tisuća dolara, a boji se da će takvih rezova biti sve više. On kaže da razumije potrebu za uravnoteženjem državnog proračuna, no da istovremeno vidi direktan utjecaj besparice na ulicama i u obiteljima.
Jedna od pogođenih dobrotvornih organizacija je banka hrane Second Harvest. Ona svake godine besplatne obroke podijeli za više od 400 tisuća stanovnika Tennesseeja. I ta organizacija, poput Vojske spasa, dobija sve više poziva za pomoć, a sve manje donacija, kaže Tasha Kennard:
"I savezne i državne novčane donacije se smanjuju. Donatori su iscrpljeni jer su tijekom protekle tri godine ekonomske recesije neprestano pomagali. Sad su dostigli točku kad možda više neće biti u stanju davati tako puno."
Tasha Kennard kaže da banka hrane za Božić primi 60 posto svojih donacija, odnosno dovoljno da godišnje pruži 14 milijuna obroka. Međutim, sada se Second Harvest našao u poziciji da sakupi novac za devet milijuna obroka u samo dva mjeseca, što je ogroman izazov, kaže Tasha Kennard. No, taj je izazov imao i nekih pozitivnih učinaka:
"Morali smo postati domišljati, morali smo više surađivati nego ikad prije. Zbog toga je sposobnost pružanja pomoći našoj zajednici drastično porasla, na načine koje nismo mislili da su mogući. Zbog toga smo jako ponosni."
A ponosna je i Jameka Usher. Ona je nedavno završila srednju školu, a sada pohađa tečaj financijskog menadžmenta. Pozitivne promjene primjećuje čak i u svojoj djeci:
"Sada shvaćaju da trebaju cijeniti ono što imaju i to ne uzimati zdravo za gotovo. Mislim da će nam to pomoći i ubuduće. Zapravo, mislim da nas je ovo mjesto zbližilo."
Jameka Usher kaže da je njena obitelj naučila i što je strpljivost. To je karakteristika koja će njima, kao i dobrotvornim organizacijama koje im pomažu, često biti potrebna, s obzirom na usporeni tempo oporavka američke ekonomije.