Propusti sudije i tužioca u istrazi su utjecali na skraćeno suđenje za krijumčarenje stoke i zloupotrebu položaja koje je završilo oslobađajućom presudom za 32 optuženih, kazali su branioci u razgovoru za Glas Amerike.
Ključni dokazi u postupku bili su prisluškivani razgovori, te predmeti oduzeti od optuženih. Sagovornici kažu da je Sudsko vijeće zaključilo da te dokaze neće uzimati u razmatranje nakon zaključka da su pribavljeni nezakonitim putem.
Presuda, koja je objavljena početkom ove sedmice, nije pravosnažna, a Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) ima mogućnost ulaganja žalbe.
Pomoć policije
Suđenje Branku Jovanoviću i drugima počelo je u proljeće ove godine. Jovanović je optužen da je bio organizator i rukovodilac grupe koja je čamcima preko rijeke Drine krijumčarila stoku iz Srbije u BiH u prvoj polovini 2013. godine. Prema Tužilaštvu, uloga veterinara je bila da bez pregleda obezbjede dokumentaciju i ušne markice.
Grupa je, navodi se u optužnici, imala pomoć nekoliko službenika Granične policije BiH. Njihov zadatak, tvrdi Tužilaštvo, bio je da osiguraju pogodno vrijeme za krijumčarenje, a zauzvrat im je isplaćivan novac.
Prema optužnici, na taj način su prokrijumčarili najmanje 1.969 jagnjadi i više komada bikova, krava i teladi. U Srbiji su stoku plaćali oko 255.000 konvertibilnih maraka (KM), a u BiH prodali za oko 303.000 KM, navodi se u optužnici.
Branioci su uočili da je u istrazi došlo do propusta, a što su potencirali na suđenju. Advokatica Mirna Delalić, koja je branila jednog od optuženih, objasnila je koje su greške dovele do toga da Sudsko vijeće uopće nije moglo zasnivati presudu na prisluškivanim razgovorima i oduzetim predmetima.
Sudija bez obrazloženja
Ona kaže da je sudija za prethodni postupak Suda BiH napravio propust u naredbama za provođenje posebnih istražnih radnji, odnosno prisluškivanje razgovora optuženih. Zahtjev za izdavanje naredbe stigao je iz Tužilaštva BiH.
Prema njenim riječima, sudija za prethodni postupak u naredbama je morao obrazložiti postojanje osnovane sumnje da su osobe počinile krivično djelo, kao i da je prisluškivanje razgovora neophodno iz razloga što se dokazi na drugi način ne bi mogli pribaviti ili bi to bilo znatno otežano.
Ona kaže da je sudija samo trebao obrazložiti naredbu u tom dijelu, a što nije učinio.
„Naravno, drugo pitanje koje se postavlja jeste da li je Tužilaštvo BiH u svom prijedlogu pružilo dovoljno argumenata i dokaza da se daju takva obrazloženja”, kaže Delalić, te dodaje da je sudija i to trebao cijeniti.
Izostao poziv braniocima i sudiji
Delalić navodi da je tužilački propust „očigledno proceduralan i isključivo formalne prirode”. Zakonska dužnost tužioca bila je da optuženima i braniocima, te sudiji za prethodni postupak uputi poziv za dolazak na otvaranje dokaza. Tužilac je to mogao učiniti bez njihovog prisustva uz dokaz da su dobili obavještenje o terminu.
„Postupajuća tužiteljica nije negirala da je izvršeno otvaranje predmeta bez obavještavanja navedenih lica”, dodala je ona.
Na početku suđenja, Odbrane su zahtijevale da se utvrdi da li je na zakonit način obavljeno prisluškivanje razgovora optuženih, a što je Sudsko vijeće, kojim je predsjedavao sudija Mirsad Strika, i prihvatilo.
U konačnici, Sudsko vijeće je zaključilo da to nije urađeno zakonito, kao i da je otvaranje dokaza bilo nezakonito.
Vasvija Vidović, također jedna od braniteljica u ovom postupku, kaže da Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH mora razmotriti razloge zbog kojih pojedini tužioci i sudije imaju „veliki broj ukinutih presuda i mora se preispitati sposobnost da postupaju u ozbiljnim predmetima”.
„To je problem pravosuđa trenutno, da jednostavno zaobilaze propise i to ima posljedice katastrofalne. I po ljude koji su u suđenju, ali još više po državu. Da je to išlo do kraja, ovdje bi troškovi bili ogromni, mjereni u milionima”, zaključuje Vidović.
