Linkovi

Stephen Hawking: Život posvećen otkrivanju zagonetki svemira

  • Rosanne Skirble

Stephen Hawking u svojem uredu na Sveučilištu Cambridge, gdje je osnovao Centar za teoretsku kozmologiju. (Science Museum)

Stephen Hawking u svojem uredu na Sveučilištu Cambridge, gdje je osnovao Centar za teoretsku kozmologiju. (Science Museum)

Britanski astrofizičar Stephen Hawking, koji danas, osmog januara, slavi 71. rođendan, mnoga je razmišljanja posvetio prirodi svemira. Veći dio svojeg života, konkretno – 50 godina, Hawking živi s neurodegenerativnom bolešću koja uzrokuje invalidnost i njega drži u invalidskim kolicima već više od tri desetljeća – ali njegova uporna i neustrašiva nastojanja da otkrije tajne svemira revolucionalizirala su fiziku i plijene maštu milijuna.


Nacionalni muzej zrakoplovstva i istraživanja svemira, u Washingtonu, prima godišnje od 8 do 10 milijuna posjetitelja, što ga čini najposjećenijim muzejem u svijetu. Svemirski povjesničar i kustos muzeja David Devorkin kaže da ljudi u muzej dolaze kako bi nekoliko sati posvetili ispitivanju zagonetki svemira – životni poziv Stephena Hawkinga.


“Njegova je glavna strast razumjevanje fizičke realnosti. Što je vrijeme? Što je prostor? Što je masa? I što jedno ima s drugim, kakva je relacija među njima?”


Hawking je teoretski fizičar sa smionim idejama. Njegov je rad fokusiran na pomirivanje Einsteinove opće teorije relativnosti – koja objašnjava kako gravitacija kontrolira gibanje kroz prostor velikih predmeta poput zvijezda i planeta – i teorije kvantne fizike, koja se bavi ponašanjem subatomskih čestica.


Svoje ideje Hawking je popularizirao u knjizi “A Brief History of Time”, Kratka povijest vremena, izdanoj 1988. godine.


“Hawking se strastveno zalaže za ideju da je svemir logičan i da slijedi određena pravila.”


Posebna izložba otvorena u londonskom Muzeju znanosti pruža posjetitelju priliku da se bolje upozna sa seminalnim radom Stephena Hawkinga na crnim rupama, ultra-gustim predmetima čija je gravitacija tako jaka da se ni svjetlost ne može od njih odvojiti. Jedan izložak koji privlači veliko zanimanje model je koji je Hawking koristio 70-ih godina za objašnjavanje svoje teorije o neobičnim svemirskim fenomenima. Kustosica izložbe u Londonu, Alison Boyle, kaže:


“Prikazuje gravitacijsku silu crne rupe... kad masivna zvijezda kolabira u samu sebe, ona nastavlja kolabirati i svoje samoproždiranje zaustavlja tek kad se njezin sadržaj skupi u beskonačno malu točku, u tzv. singularnost, i upravo je to ono što se nalazi u crnoj rupi.”


Neurodegenerativna bolest od koje Hawking pati – amiotrofična lateralna skleroza ili ALS, poznata i kao Lou Gehrigova bolest, po slavnom igraču bejzbola – s vremenom ga je potpuno paralizirala. Ne samo što ga je prikovala za invalidska kolica, već ga je, budući da utječe i na mišiće za govor, primorala i da govori uz pomoć računalnog sintetizatora glasa. Kad mu je bilo 65 godina, dobio je poseban dar: let specijalnim avionom koji simulira bestežinsko letenje. Hawking je tako iskušao okoliš s nultom gravitacijom, nalik onoj u svemiru.


“Nulta gravitacija je fantastična. A ni visoko G-ubrzanje nije bio problem. Mogao sam tako nastaviti beskrajno dugo...”, rekao je tada Stephen Hawking.


Njegovo je tijelo paralizirano, ali njegov je um slobodan, razmišljanja neograničena. Govoreći, 2008. godine, na svečanosti povodom 50. godišnjice američke svemirske agencije, NASA-e, Hawking je pozvao na otvaranje novog razdoblja čovjekovog istraživanja svemira, usporedivog, kako je rekao, s evropskim putovanjima do “Novoga svijeta”, prije više od pet stotina godina.


“Širenje u svemir imat će još većeg učinka. Potpuno će promijeniti budućnost ljudske rase i moguće odlučiti o tome ima li uopće budućnosti za sve nas.”


Budućnost leži, rekao je Hawking, u obrazovanju nove generacije znanstvenika, kao što su mladi koji dolaze u washingtonski Nacionalni muzej aeronautike i svemirskih istraživanja, s radoznalim umovima.


Jedno od te djece možda će se i priključiti nastojanjima Stephena Hawkinga da otkrije tajne svemira.
XS
SM
MD
LG