Kaže se da povijest pišu pobjednici. Ta je uzrečica posebice primjenjiva kad se radi o proučavanju života, vladavine i smrti kraljice Kleopatre. Većinu onoga što znamo o njoj napisali su njeni neprijatelji – rimski povjesničari Plutarh, Dion i Apijan. Ciceron čak nije ni spomenuo njeno ime kad je rekao da mrzi kraljicu.
Međutim, dobitnica Pulitzerove nagrade Stacy Schiff pokušava razdvojiti fikciju od propagande u svojoj novoj knjizi o životu Kleopatre, Cleopatra: A Life. U njoj tvrdi da je imidž Kleopatre u javnosti daleko od istine. Autorica navodi da je posljednja egipatska kraljica bila visoko obrazovana i razborita vladarica koja je govorila nekoliko jezika i koja se mogla mjeriti s bilo kojim monarhom svog vremena:
"Ona je imala jednako obrazovanje kao i, recimo, Cezar ili Ciceron. Homer joj je služio kao dnevna Biblija. Pouzdano je znala recitirati duge odlomke iz Ilijade. Dobro je poznavala djela Ahila, Euripida i Sofokla. Kao dijete, gramatiku je usvajala čitajući Ezopove basne. Jer, u to je doba na čitavom području antičke Grčke vladao dosljedan i usklađen obrazovni program. Kleopatra i imućni muškarci s kojima je kasnije surađivala svi redom dolaze iz istih institucija."
Knjiga Stacy Schiff oslikava Kleopatru iz više uglova: kao najbogatiju egipatsku građanku, kao vodećeg egipatskog generala te kao visoku svećenicu. No, Kleopatra se našla u položaju odmjeravanja moći s Rimom i s njegovim diktatorom Julijem Cezarom. Zbog toga se za njega udala, a kasnije s njim imala i sina. Schiff kaže da odnos Cezara i Kleopatre nije nužno bio romantičan, već politički neophodan:
"Rimu je bilo potrebno egipatsko bogatstvo i egipatsko žito. A Kleopatra nije mogla nastaviti bez dobročinitelja u Rimu. Ona je možda otišla s Cezarom u Rim iz romantičnih razloga, ali ja mislim da se više radilo o političkoj motivaciji. Neka čitatelji odluče skriva li se tu i romansa. To su dvoje bili vrlo oštroumni i realistični ljudi s izrađenom strategijom."
U biografiji Schiff prati Kleopatru kroz atentat na Cezara, kroz njen odnos s Markom Antonijem, kroz njihovu sudbonosnu bitku s Oktavijem – kasnije poznatom kao Cezar August na Aktijumu – te kroz njihova samoubojstva.
Djelo završava tvrdnjom da je Kleopatra počinila samoubojstvo uzevši otrov, a ne da je umrla od posljedica ugriza zmije, kako se obično vjeruje. Autorica Kleopatrine biografije pomno je proučila materiju i smatra da bi povijest ove kraljice trebalo ponovno razmotriti. Kleopatrin život i nasljeđe, dodaje ona, sadrži nekoliko pouka za suvremenog čitatelja: jedna od njih je model neovisne žene, ispunjene samopouzdanjem i pronicljivošću.
Biografija Stacy Schiff o Kleopatri može se naručiti na autoričinom web sajtu www.stacyschiff.com.
