Linkovi

Svemir: Beskrajne poslovne mogućnosti

  • Mil Arcega

Međunarodna svemirka stanica, često odredište komercijalnih letova raketa privatnih kompanija

Međunarodna svemirka stanica, često odredište komercijalnih letova raketa privatnih kompanija

Svemir svakim danom sve brže postaje prostor bez granica za poslovne poduhvate. Decenije u kojima su vlade bogatih zemalja mogle finasirati lansiranje raketa u svemir prerasta u doba kada svemir postaje prostor komercijalnog korištenja satelitske komunikacione tehnologije i usluga koje jedino ta vrsta tehnologija može osigurati korisnicima na zemlji. Sada je svemirska industrija sa uslugama koje pruža biznis vrijedan 200 milijardi dolara godišnje. Državno-privatno poslovno partnerstvo u brojnim projektima bitno utiče na smanjenje troškova svemirskih programa i širi granice svijeta u kojem živimo.

I ova, nova svemirka poslovna godina, da tako kažemo, počela je vrlo obećavajuće. Korporacija za orbitalnu znanost čije je sjedište u Sjedinjenim Državama lansirala je u prošli četvrtak raketu Antares sa teretom za Međunarodnu svemirsku stanicu. To je prvo od osam lansiranja ugovorenih sa NASA-om, američkom državnom agencijom za istraživanje svemira. NASA je sa Arianaspace, još jednom privatnom kompanijom, ugovorila trasport tereta do svermiske stanice koja orbitirana 400 kilometara iznad naše planete.

Arianaspace je obavila je prvo lansiranje komercijalnog satelita u svemir prije 30 godina. Ova, 2014. trebala bi za taj, sada privatni evropsko-američki konzorcij da bude uspješnija od prošle, rekordne godine, kaže Claytom Mowry, čelnik američkog dijela konzorcija:

"Prošle godine obavili smo osam lansiranja. Za ovu godinu ugovorili smo deset lansiranja, a nadamo se i planiramo da ostvarimo 13 lansiranja."

Povećanu učestalost lansiranja raketa u svemir podstiču sve veći zahtjevi za uslugama, poput mobilne telefonije ili prenosa visoko-kvalitetnih televizijskih signala, ostvarivih korištenjem komercijalne svemirske tehnologije. Nakon odluke američke NASE da od 2011. godine okonča program letova u svemir nastala je određena praznina koju su vrlo brzo popunile druge zemlje.

U decembru prošle godine Kina je postala treća zemlja čija se svemirka letjelica spustila na Mjesec. Početkom ove godine Indija je lansirala svoj prvi komunikacioni satelit.

U Danskoj dvojica entuzijasta pokušavaju dokazati da bi i relativno malim parama let u svemir mogao biti ostvariv. Koristeći dostupnu tehničko-tehnološku dokumentaciju i javne donacije Kristian Von Bengtson, suosnivač Copenhagen Suborbitals-a, vjeruje u mogućnost ostvarenja dječačkog sna o lansiranju kućno konstruirane rakete 100 kilometara visoko u svemir.

Bengtson kaže:

"Svi su ubijeđeni da čovjekovog leta u svemir ne može biti bez milijardi dolara državnog i privatnog kapitala. Ja se nadam da ću pokazati da je to moguće sa malo novca. Može se mnogo toga samim sobom."

Njegova je ambicija lansirati raketu sa astronautom u njoj do 2020. godine.

Jedan od ciljeva kompanija svemirske industrije je podstaći što više mladih za sticanje znanja nužnih toj industriji ističe analitičarka Janice Starzyk i dodaje:

"Zapravo, sada je veliki problem u mnogim zemljama zainteresirati studente za studije svemirske tehnologije i inžinjerstva."

Mada je broj studenata na studijima svemirske tehnologije u posljednje tri godine rastao vrtoglavom brzinom, ipak nije toliko brz koliko su brzo rasli zahtjevi za uslugama u svemiru i iz svemira. Jednostavno rečeno, granicama i naučnog i komercijalnog korištenja svemira, biznisu finasiranom i državnim i privatnim kapitalom, nema kraja.
XS
SM
MD
LG