Linkovi

Sjeverni Kavkaz - izvor nasilja u Rusiji

  • Peter Fedinsky

Napadi u Moskvi možda su osveta za nedavno ubojstvo dvojice vodećih islamskih pobunjenika sa Sjevernog Kavkaza

Ruske vlasti smatraju da su bombaški napadi u moskovskoj podzemnoj željeznici povezani sa situacijom na Sjevernom Kavkazu. Na televizijski prenošenom sastanku kod predsjednika Dmitrija Medvjedova, šef ruske Savezne sigurnosne agencije (FSB) Aleksandard Bornikov izjavio je da su za samoubilačke napade u moskovskom metrou možda odgovorne terorističke grupe sa Sjevernog Kavkaza. Bortnikov je naime ustvrdio da su analizom dijelova tijela dviju teroristkinja koje su se raznijele u podzemnoj željeznici prikupljeni dokazi koji upućuju da one dolaze iz te regije. Bortnikov nije podrobno objasnio o kakvim se dokazima radi. Premijer Vladimir Putin izjavio je da je uvjeren da će policija učiniti sve da se pronađu i kazne odgovorni za napade. Teroristi će, rekao je Putin, biti uništeni.

Ruski je premijer rekao da će terorizam biti poražen jedino ako se zemlja ujedini. Jedan visoki dužnosnik ruskog zakonodavnog tijela izjavio je da su napadi možda osveta za nedavno ubojstvo dvojice vodećih islamskih pobunjenika sa Sjevernog Kavkaza. Obojica su bila povezana s Doku Umarovim, ekstremnim islamistom iz Čečenije, koji je nedavno najavio da će 'udariti na Moskvu'. Analitičar Nikolai Petrov iz moskovske podružnice američkog Centra Carnegie kaže da je Umarov jedan od brojnih pobunjeničkih vođa na Kavkazu.

Petrov kaže da je vrlo teško boriti se protiv terorizma koji vuče korijene sa Sjevernog Kavkaza, jer tamošnje ekstremne grupe nemaju hijerarhiju i vrlo su decentralizirane. Zbog toga, dodaje on, eliminacija pojedinog terorističkog vođe neće značiti i prestanak terorizma. U sukobima s ruskom vojskom u Čečeniji, koji traju gotovo dvadeset godina, poginulo je nekih 100 tisuća Čečena. Ogromne žrtve čečenskog naroda dovele su do toga da teroristima tamo nije teško pronaći dragovoljce za samoubilačke napade – kaže Nikolai Petrov. Među njima su i takozvane Crne udovice, žene koje su u nasilju izgubile bližnje. Sergej Arutunyov, stručnjak za Kavkaz iz Ruske akademije znanosti kaže da su to obično žene čiji su muževi, braća ili očevi bili oteti, ubijeni ili mučeni, i one sanjaju o osveti. Počinitelj posljednjeg samoubilačkog terorističkog napada u Moskvi, 2004., bila je jedna takva žena – kaže naš sugovornik.

Sergej Arutunyov dodaje da Rusija još od 18 stoljeća nastoji uspostaviti kontrolu nad Kavkazom. Za vrijeme sovjetskog doba, Čečeni su se posebno protivili kolektivizaciji sela i nametanju ateizma. Ovaj je narod bio posebno pogođen prisilnim preseljenjima u druge krajeve zemlje, nakon Drugog svjetskog rata, zbog navodne suradnje s nacistima. Kavkaz je Rusiji strateška veza s područjem oko Kaspijskog mora gdje su važna nalazišta nafte. Uz to, preko ove regije, Moskva nastoji jačati svoj utjecaj na Srednjem istoku i u Središnjoj Aziji. Rusija se iz ovog područja, kaže Sergej Arutunyov, ne može povući i iz unutrašnjepolitičkih razloga.

On kaže da bi davanje nezavisnosti jednoj od tih pokrajina započelo lančanu reakciju u susjednim regijama, kao i širom Rusije. Na ruskom dalekom istoku izraženo je, na primjer, nezadovoljno centralnom vlašću u Moskvi, i sve su jače težnje da se te regije bolje poveže s Kinom i Japanom. Nikolai Petrov iz Centra Carnegie podsjeća da je Vladimir Putin, početkom prošlog desetljeća, jačao vlastitu popularnost time što je eskalirao rat u Čečeniji. No, problem Čečenije ukazuje i na ruski nacionalni problem – kaže ovaj analitičar.

On kaže da se ruski politički sustav ne temelji u potpunosti na političkim institucijama, već na osobnoj popularnosti pojedinih političara. Ukoliko njihova popularnost oslabi – a to će se dogoditi ili zbog ekonomije ili zbog krize s Čečenijom – destabilizirat će se i cijeli politički sustav.

XS
SM
MD
LG