Linkovi

Sivi kitovi pokazuju kako se morske vrste prilagođavaju ciklusima zatopljenja i zahlađenja

  • Tom Banse

Sivi kitovi pokazuju kako se morske vrste prilagođavaju ciklusima zatopljenja i zahlađenja

Sivi kitovi pokazuju kako se morske vrste prilagođavaju ciklusima zatopljenja i zahlađenja

Jedna druga studija prognozira pomak staništa riba ka sjeveru ako temperatura Tihog oceana poraste kako se predviđa

Dvije nove znanstvene studije pružaju nagovještaj načina na koji bi se neke važne morske vrste u Tihom oceanu mogle prilagoditi klimatskim promjenama. Jedna studija opisuje uspješnu prilagodbu sivih kitova na ranije cikluse globalnog zatopljavanja i zahlađenja. Druga prognozira pomak u ribljem sastavu na zapadnoj obali Sjeverne Amerike. Studija sugerira da će ribari tog područja morati loviti druge vrste ako se Tihi ocean zagrije onoliko koliko se predviđa u slijedećih 50 godina.

Nick Pyenson tvrdi da ima 'najbolji posao na svijetu.' On je paleobiolog i kustos zbirke morskih fosila u Smithsonian muzeju prirodoslovlja, u Washingtonu. Ta znamenita zbirka sadrži brojna stvorenja koja su izumrla zbog promjena u okolišu. No, ona također sadrži i fosilne ostatke sivih kitova kroz vrlo dugi vremenski period. A ta morska vrsta – kako kaže Pyenson – možda može odgovoriti na neka pitanja vezana uz klimatske promjene koje su sada u tijeku.

Pyenson se, naime, pitao kako su sivi kitovi preživjeli ranije cikluse globalnog zatopljenja i zahlađenja: "U posljednjih dva milijuna godina, sjeverna hemisfera je prolazila kroz dramatične klimatske promjene. Ledeni pokrov spustio se sve do Chicaga i Seattlea, a to zadrži ogromnu količinu vode koja bi se inače našla u oceanu. Dakle, razina oceana je dr5astično opala."

Pyenson kaže da su promjenama razina mora ogromna područja hranjenja kitova naizmjenično bila ili još veća ili potpuno zatvorena. On misli da su u lošim vremenima sivi kitovi preživljavali bilo da su manje migrirali ili promijenili ishranu, ili oboje. Čak i danas postoji mali broj sivih kitova koji ostaje na istom mjestu i hrani se ribom i zooplanktonom dok najveći dio pripadnika njihove vrste migrira preko ogromnih udaljenosti i hrani se, između ostalog, filtriranjem mulja s dna.

"Ono što se nama čini posebno instruktivnim jest da nam primjerci koji ne migriraju govore mnogo o rasponu ponašanja i što sve – ekološki gledano – te životinje mogu učiniti," kaže Pyenson.

Pyenson kaže da prilagodljivost daje dobre šanse kitovima u suočavanju s budućim klimatskim promjenama. Doduše, kaže on, ovaj najnoviji ciklus globalnog zatopljavanja, izazvan ljudskom djelatnošću, razvija se daleko brže i snažnije od ranijih.

U jednom drugom istraživanju, kanadski i američki znanstvenici proučavali su kako bi sve topliji ocean mogao utjecati na riblje vrste uobičajene uz zapadnu obalu Sjeverne Amerike. Pretpostavivši povećanje temperature površinske oceanske vode uz obale saveznih država Oregon i Washington za 2 celzijeva stupnja u slijedećih 50 godina, oni su kompjuterskim modelom procijenili što će se dogoditi s 28 vrsta riba čije su biologija i distribucija vrlo dobro poznate.

Radi se o vrstama koje se ribarenjem eksploatiraju, među njima lososu, sardeli, gavunu, kolji, morskim psima. Prema modelu, te će se vrste pomicati prema sjeveru za oko 25 milja svako desetljeće. Na njihovo će mjesto doći neke druge vrste koje sad borave južnije. Ustvari, one već dolaze, kaže veteran među ribolovcima, kapetan Robert Wadell: "Zamijetio sam u zadnjih 12, 13 godina da vidimo marline. Čak sam ih i uhvatio nekoliko puta."

Uz marlina, nova bi pridošlica u vode uz zapadnu obalu Sjeverne Amerike mogla biti i plava tuna.

XS
SM
MD
LG