Linkovi

Zatvaranje američke vlade ekonomiju koštalo 24 milijarde dolara


Teško je odrediti koliko je kriza, koja je nastala u Washingtonu, naškodila međunarodnom povjerenju.

Mnogi su odahnuli nakon što je kongres u posljednjem trenutku postigao dogovor o okončanju fiskalne krize. Ali olakšanje sa sobom nosi I visoku cijenu. Agencija za kreditni rejting Standard and Poor procjenjuje da je zatvaranje vladinih ureda koje je trajalo 16 dana ekonomiju koštalo 24 milijarde dolara I oduzelo više od pola procenta od četvrtog kvartala ekonomskog rasta. Ali profesor na univerzitetu Yale I dobitnik Nobelove nagrade Robert Schiller kaže da se šteta ne broji samo u dolarima.

Na hiljade uposlenika federalne vlade su se vratili na posao. Poslovanja kojima je naškodilo zatvaranje vlade ponovo dočekuju svoje mušterije. Dobitnik Nobelove nagrade Robert Schiller kaže da je teže odrediti koliko je kriza, koja je nastala u Washingtonu, naškodila međunarodnom povjerenju.

Naša reputacija je očigledno jako važna. Malo je uznemirujuće vidjeti da je poljuljana kao sada, kaže gospodin Schiller.

On dodaje da je još više zabrinjavajući utjecaj nefunkcionalnosti Washingtona na srednju klasu. Kao na primjer, neuspjeh da se odobri program za radna mjesta. On predlaže korake kako bi se smanjio sve veći jaz između bogatih I siromašnih. Nedavna istraživanja univerziteta u Kaliforniji pokazuju da su se prihodi za jedan posto najbogatijih povećali više od 31% od 2009, dok su se prihodi za preostalih 99% povećali za manje od 1%.

Trebali bi biti sposobni postići dogovor, definirati nivo nejednakosti koji je mnogo gori od sadašnjeg I reći, ovdje ćemo povući liniju, nećemo dozvoliti da bude gore I kako to možemo spriječiti. To bi morala biti neka vrsta oporezivanja za bogate, kaže Robert Schiller.

To je kontroverzni prijedlog koji će vjerovatno naići na jako protivljenje konzervativaca u kongresu. Gospodin Schiller kaže da će ista ideološka podjeljenost koja je dovela do zatvaranja vlade dodatno naškoditi povjerenju u američku ekonomiju, a potencijalno I dovesti do toga da dolar više ne bude svjetska valuta rezervi. Taj status znači da strane vlade drže velike iznose u dolarima kako bi olakšale trgovinu I razmjenu valute. To dolar čini privlačnijim za strane ulagače I Sjedinjenim državama omogućava da posuđuju novac po povoljnijim uslovima.

Suočavamo se sa opasnosti da izgubimo taj status čak I ako se situacija ne nastavi. Euro postaje važnija valuta. Zemlje u svijetu na kraju neće htjeti držati dolare, kaže Schiller.

Rusija I Kina su predložile da dolar zamijene takozvanom suverenom rezervom različitih valuta. Stručnjaci kažu da bi takvi prijedlozi mogli imati odjeka ukoliko američki zakonodavci za tri mjeseca zemlju uvuku u još jednu fiskalnu krizu.
XS
SM
MD
LG