Najnovije
Zašto Amerikanci slave Praznik rada u septembru?
Praznik rada je državni praznik, stvoren u čast američkih radnika i njihovog doprinosa ekonomiji. Mnogi Amerikanci koriste taj dan da bi proslavili kraj ljeta i iznenadili bi se kada bi saznali da taj dan vuče korijene iz radničkog pokreta sa kraja 1800-ih.
Kako je započelo obilježavanje praznika?
Tokom 1800-ih, industrijska revolucija bila je na vrhuncu, a mnogi Amerikanci su radili dvanaest sati, sedam dana u sedmici u surovim uslovima za niske plate. Čak su i mala djeca radila u fabrikama. Doslovno nijedan poslodavac nije svojim radnicima obezbjeđivao bolovanja, plaćene dane odmora ili zdravstvene beneficije.
Kako su se radnici više organizovali unutar radničkih sindikata, počeli su protestovati protiv loših i nesigurnih radnih uslova i lobirati za više beneficija od poslodavaca. Potez kojim su priznati radnici i praznik započeo je u vladama država koje su jedna po jedna donosile zakone kojima se odaje počast običnom radniku. Američki Kongres je kreirao federalni praznik, 28. juna 1894. godine, označavajući prvi ponedjeljak u septembru kao Praznik rada.
Koja je razlika između Praznika rada i Prvog maja?
I Praznik rada i Međunarodni dan radnika, ili Prvi maj, odaju počast običnom radniku. Prvi maj, koji se obilježava u većini industrijskih zemalja svijeta, započeo je zbog događaja u Sjedinjenim Državama.
U maju 1886. godine, radnici su održali demonstracije na čikaškom Haymarket Squareu, kako bi se izborili za osmosatno radno vrijeme. Na protestu je eksplodirala bomba u kojoj je poginulo sedam policajaca i četiri civila. Događaj se našao na internacionalnim naslovnicima, a dan je postao godišnja prilika za radničke proteste širom svijeta.
Zašto Amerikanci ne slave Prvi maj?
Nakon afere Haymarket, snažan protu-sindikalni pokret nastao je u Sjedinjenim Državama. Tokom godina, Prvi maj se sve više povezivao s političkom krajnjom ljevicom, dok je Praznik rada, koji se obilježava u septembru, prepoznat od strane velikog broja opština i država. Kada su Sjedinjene Države počele ozbiljno razmišljati o stvaranju nacionalnog praznika za radnike, američki predsjednik Grover Cleveland nije želio odabrati datum u maju zbog povezanosti sa bombaškim napadom na Haymarketu, pa je umjesto toga izabrao alternativni dan u septembru.
Šta Amerikanci rade na Praznik rada?
Praznik rada označava kraj ljeta i mnogi Amerikanci koriste trodnevni vikend kako bi dobili posljednji ljetni odmor za izlete u parkove i na plaže, ili provode vrijeme u dvorišnim ljetnim kuhinjama sa porodicom i prijateljima. Vikend je ujedno i veliki shopping vikend sa rasprodajama kućnih predmeta, dušeka, odjeće i školskog pribora.
Da li svi Amerikanci dobijaju slobodan dan za praznik?
Federalni radnici u Sjedinjenim Državama dobijaju slobodan dan, kao i većina u korporativnim poslovima. Međutim, mnogi radnici, posebno oni u maloprodaji, transportu i restoranskoj industriji, i dalje moraju ići na posao, s tim da neki rade više sati, nego tokom uobičajenog radnog dana.
Radnički pokret danas
Radnički pokret, koji je pokrenut u 1800-im, doveo je do značajnih promjena uslova u kojima Amerikanci rade, kao i beneficija za radnike koje su danas uobičajene, uključujući osmosatni radni dan, petodnevne radne sedmice, zdravstveno osiguranje i dane plaćenog odmora.
Posljednjih godina, američki radnički sindikati bilježe opadanje članstva, jer je globalizacija svjetske ekonomije dovela do promjene vrsta poslova uobičajenih u Sjedinjenim Državama. Sada mnogi članovi sindikata rade za lokalne, državne i federalne vlade na poslovima bijelih ovratnika, umjesto na poslovima plavih ovratnika koji su bili uobičajeni prije 100 godina.
See all News Updates of the Day
Pao dogovor: Biden i Trump održat će dvije debate
Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden i bivši šef države Donald Trump u srijedu su se složili da održe dvije debate u kampanji u junu i septembru.
Domaćin prve, 27. juna, biće televizija CNN, a debata će se održati u Atlanti, u saveznoj državi Georgija. Druga debata zakazana je za 10. septembar na televiziji ABC, ali još nije utvrđeno gdje će se održati.
Brzi dogovor o rasporedu sučeljavanja uslijedio je poslije najave demokrate Bidena da neće učestvovati u jesenjim predsjedničkim debatama koje je sponzorisala nestranačka komisija koja ih je organizovala više od tri decenije.
Umjesto toga, iz Bidenove kampanje su predložili da mediji direktno organizuju debate sa potencijalnim demokratskim i republikanskim kandidatima, pri čemu će prva biti održana krajem juna, a druga u septembru.
Trump je, u postu na svojoj društvenoj mreži "Truth Social", napisao da je "spreman i voljan da raspravlja" o Bidenu u predloženo vrijeme. Nekoliko sati kasnije, Biden je rekao da je prihvatio poziv CNN na debatu 27. juna, dodajući: "Ti si na potezu, Donalde. Kao što si rekao: bilo gde, bilo kada."
Trump je za Fox News Digital rekao da je prihvatio poziv: "Dolazim."
Ipak, činilo se da dvije strane imaju značajne razlike u ključnim pitanjima o tome kako organizovati debate, uključujući dogovor o medijskim partnerima, moderatorima, lokaciji i pravilima - nekima od pitanja koja su dovela do formiranja Komisije za predsjedničke debate 1987.
Bidenov predlog bi isključio kandidate treće strane.
Bidenov potez pokazuje da je spreman da preuzme određene rizike kako bi povećao svoje rezultate u istraživanjima javnog mnijenja u trci u kojoj zaostaje za Trumpom u ključnim državama, pošto su glasači i dalje zabrinuti zbog njegovih godina i upravljanja ekonomijom.
"Donald Trump je izgubio dvije debate od mene 2020. Od tada se nije pojavio na debati", rekao je Biden u video poruci objavljenoj na X-u. "Sada se ponaša kao da želi ponovo da raspravlja o meni. Uljepšaj mi dan, druže, čak ću to učiniti dvaput."
Trump je odgovorio Bidenu nazivajući ga "najgorim protivnikom u TV duelu" sa kojim se ikada suočio.
"Spreman sam i voljan da raspravljam sa pokvarenim Joem u dva predložena termina u junu i septembru", objavio je on.
"Snažno bih preporučio više od dvije debate i, zbog uzbuđenja, da se održe na nekom izuzetno velikom mjestu, iako se Biden navodno plaši velikog broja ljudi - to je samo zato što ih ne razumije."
Trump je prethodno odbio da raspravlja o svojim rivalima u republikanskoj trci za predsjedničku nominaciju.
U snimku, Biden je također aludirao na Trumpove probleme sa zakonom, referencom na pauze svake srijedu u Trumpovom suđenju za tajni novac.
"Pa hajde da izaberemo datume, Donalde. Čuo sam da si srijedom slobodan", rekao je Biden.
Biden je rekao da bi žeio da raspravlja sa Trumpom o ukidanju presude Roe protiv Wadea koja je garantovala nacionalno pravo na abortus, prijetnji koju bivši predsjednik predstavlja za demokratiju i Trumpovim ekonomskim planovima.
Schmidt kaže vlasti RS-a teško krše Daytonski sporazum, dok se Kina uz Rusiju protivi rezoluciji o Srebrenici
Podnoseći redovni izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a, visoki predstavnik Christian Schmidt je rekao kako vlasti RS-a teško krše Daytonski sporazum što može dovesti do teških posljedica ne samo u BiH, već i u cijelom regionu.
„Ovo antidaytonsko postupanje je prijetnja secesijom RS-a”, rekao je Schmidt. „Mi u međunarodnoj zajednici moramo pratiti šta se dešava i zajednički djelovati.”
Schmidtov redovni izvještaj, koji je podnio generalnom sekretaru UN-a, pokriva period od oktobra 2023. godine do aprila ove godine.
Sigurnosna situacija, kaže Schmidt, ne može se smatrati nestabilnom, ali može biti krhka i može se pogoršati, te poziva građanske i vjerske lidere da ne na sjedaju na provokacije.
Schmidt je rekao kako Ured visokog predstavnika i dalje treba da nastavi sa radom, te je pozvao produženje misije EUFOR-a.
„Evropski put može samo da ojača stabilnost države BiH i svi trebaju prihvatiti da niko ne smije uništiti temelje kuće koju drugi žele da izgrade”, dodao je Schmidt.
Schmidt je podijelio, kako je rekao, i dobre vijesti iz BiH, te se osvrnuo na odluku Evropskog vijeća za otvaranje pristupnih pregovora sa BiH.
„Odluka Evropskog vijeća je politički opravdana odluka”, rekao je Sschmidt, te pozvao političare da rade na zajedničkom napretku.
„To je tek početak”, naveo je visoki predstavnik, te dodao kako je proces pristupnih pregovora pod rizikom zbog prijetnji iz RS-a.
Schmidt je rekao kako postoje i politički motivisani napadi Ustavni sud BiH sa ciljem da ta institucija ne bude funkionalna. U govoru je pozvao političare da ojačaju izborni integritet.
Govoreći o Srebrenici, Schmidt je rekao kako je genocid počinjen i kako su to potvrdili međunarodni sudovi, ali da se pojedine političke strukture ne mogu da pomire sa proslošću.
Nakon što su pripadnici VRS-a predvođeni komandantom Ratkom Mladićem ušli u Srebrenicu 11. jula 1995. godine, žene, djeca i starci nastojali su spas potražiti kod UNPROFOR-a u Potočarima, a plan vojno sposobnih muškaraca bio je da se kroz šumu probiju do Tuzle, koja bila pod kontrololom Armije BiH.
U narednim danima, srpske snage, provodeći plan genocida, strijeljale su više od 8.000 hiljada dječaka i muškaraca na različitim lokacijama na području Zvornika i Bratunca.
Ratko Mladić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina počinjenih tokom rata BiH.
Kina: Rezolucija o Srebrenici nije skladu sa promoviranjem pomirenja
Predstavnik Kine u UN-u Geng Shuang kritikovao je Schmidta govoreći da je korištenjem „bonskih ovlasti” u cilju izmjena Izbornog zakona BiH doveo do podjela u zemlji.
Govoreći o rezoluciji o Srebrenici, o kojoj bi se trebalo raspravljati na sjednici Generalne skupštini UN-a kasnije ovog mjeseca, kineski predstavnik je rekao kako rezolucija „nije u skladu sa duhom promoviranja pomirenja i harmonije u BiH i između država u regiji”.
Kina je tako stala na stranu Srbije i vlasti RS-a koje se protive usvajanju rezolucije o genocidu u Srebrenici, a u čemu imaju i podršku Rusije i drugih zemalja poput Mađarske.
Rezolucijom o Srebrenici 11. juli bio bi proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid počinjen nad Bošnjacima u tom području tokom rata na prostoru BiH od 1992. do 1995.
Rusija: Protivimo se rezoluciji o Srebrenici
Ruski ambasador u UN-u Vasily Nebenzya u govoru je kritikovao Zapad, pa je tako izjavio kako nastoji od BiH „napraviti kolonijalnu zajednicu”.
Također je izrazio protivljenje rezoluciji o Srebrenici, koju je inicirala Njemačka i Ruanda, rekavši da „ne uživa povjerenje svih u zemlji”.
„Mi se suprotstavljamo takvim naporima i onome što radi zapadni svijet”, rekao Nebenzya, te dodao kako bi se Ured visokog predstavnika trebao zatvoriti dok je kritikovao Schmidta.
Sjedinjene Države: Historijska je činjenica da je u Srebrenici počinjen genocid
Za razliku od Rusije i Kine, Sjedinjene Države podržavaju visokog predstavnika. Američki predstavnik u UN-u Robert Wood kaže da akcije predsjednika RS-a Milorada Dodika, koji se nalazi pod američkim sankcijama, prijete miru i stabilnosti u BiH.
„Redovno poziva na disolociju države”, naveo je Wood.
Negiranje genocida, kaže on, sprječava pomirenje, dodavši kako je historijska činjenica da je u Srebrenici u počinjen genocid.
„Odavanje počasti žrtvama genocida jača vrijednosti koje su odražene u Povelji u UN-a”, rekao je predstavnik Sjedinjenih Država.
Bećirović: Vlasti RS-a slave ratne zločince
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović je rekao u Vijeću sigurnosti UN-a kako lideri RS-a ne poštuju presude međunarodnih sudova kojima je potvrđen genocid u Srebrenici.
„Oni slave presuđene ratne zločince i kažu da će i dalje provoditi mjere ratnih zločinaca. To se može razumjeti kao prijetnja počinjenu novog genocida”, rekao je Bećirović, dodavši da je zbog toga važno da se usvoji rezolucija o Srebrenici.
Usvajanje rezolucije, dodao je član Predsjedništva BiH, od najveće je važnosti za širenje istine o genocidu počinjenom nad Bošnjacima.
Govoreći o situaciji u BiH, Bećirović kaže da vlasti RS-a selektivno tumače Daytonski mirovni sporazum i tako potkopavaju nezavisnost, suverenitet i državnost BiH.
„Opasni napadi na ustavni poredak i Daytonski sporazum su u toku”, rekao je Bećirović u obraćanju u Vijeću sigurnosti UN-a.
Premijer Slovačke u životnoj opasnosti poslije pokušaja atentata
Slovački premijer Robert Fico ranjen je u pucnjavi u srijedu popodne, prebačen je u bolnicu u gradu Banska Bistrica i u životnoj je opasnosti, saopštila je vlada te zemlje.
„Na premijera Roberta Fica danas je pokušan atentat posle sednice vlade u Handlovi”, navodi se u saopštenju vladine kancelarije.
Dodaje se da je Fico prebačen u Banjsku Bistricu jer bi transport do Bratislave predugo trajao „s obzirom na neophodnost akutne intervencije”.
U izvještajima slovačke TV stanice TA3 navodi se da je Fico (59) pogođen u stomak nakon što su četiri hica ispaljena ispred Doma kulture u mjestu Handlova, oko 150 kilometara sjeveroistočno od glavnog grada, gdje se lider sastao sa pristalicama.
Osumnjičeni je priveden, navodi se u saopštenju.
Zamjenik predsjednika parlamenta Luboš Blaha potvrdio je incident tokom sjednice parlamenta i odložio je do daljnjeg, javila je slovačka novinska agencija TASR.
Reporter dnevnih novina Dennik N čuo je pucnjavu, a zatim vidio spasioce kako nose premijera do automobila.
Jedan od očevidaca rekao je za agenciju Reuters da je čuo nekoliko pucnjeva i da je vidio čoveka koga je policija privela.
Putin podržava kineski mirovni plan za Ukrajinu
Ruski predsjednik Vladimir Putin, u intervjuu objavljenom rano u srijedu, rekao je da podržava kineski plan za mirno rješavanje ukrajinske krize, rekavši da Peking ima potpuno razumijevanje oko tgoa šta stoji iza krize.
Putin je, govoreći kineskoj novinskoj agenciji Xinhua uoči svoje posjete Pekingu ove sedmice, rekao da je Rusija ostala otvorena za dijalog i razgovore za rješavanje rata u Ukrajini koji je ušao u treću godinu.
Kineski plan i dalji "principi" koje je prošlog mjeseca objavio predsjednik Xi Jinping uzeli su u obzir faktore koji stoje iza sukoba, rekao je Putin.
"Pozitivni smo u našoj ocjeni pristupa Kine rješavanju ukrajinske krize", rekao je Putin, prema transkriptu na ruskom jeziku objavljenom na internet stranici Kremlja. "U Pekingu istinski razumiju korijene i globalno geopolitičko značenje."
A dodatni principi, koje je Xi postavio u razgovorima sa njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, bili su "realistični i konstruktivni koraci" koji "razvijaju ideju o neophodnosti prevazilaženja hladnoratovskog mentaliteta".
Peking je prije više od godinu dana iznio dokument od 12 tačaka u kojem je postavio opšte principe za okončanje rata, ali nije ulazio u pojedinosti.
U to vrijeme Kina je naišla na mlak prijem i u Rusiji i u Ukrajini, dok su SAD rekle da se Kina predstavlja kao mirotvorac, ali odražava "lažni narativ" Rusije i ne osuđuje njenu invaziju.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov prošlog mjeseca nazvao je prijedlog "razumnim planom koji je velika kineska civilizacija predložila za raspravu".
Xijevi dodatni principi zahtijevaju "hlađenje" situacije, uslove za obnovu mira i stvaranje stabilnosti i minimiziranje uticaja na svjetsku ekonomiju.
Rusija na sukob gleda kao na borbu protiv "kolektivnog Zapada" koji nije uzeo u obzir bezbjednosne brige Moskve promovišući širenje NATO-a na istok i vojnu aktivnost blizu njenih granica.
Rusija svoje akcije u Ukrajini naziva "specijalnom operacijom" za razoružavanje Ukrajine i zaštitu od fašista. Ukrajina i Zapad kažu da su fašističke optužbe neosnovane i da je rat ničim izazvan akt agresije.
Rusija i Kina proglasile su odnos "bez ograničenja" samo nekoliko dana prije nego što je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022, ali Peking je do sada izbjegavao pružanje stvarnog oružja i municije za ruske ratne napore.
Mirovni plan ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog poziva na povlačenje ruskih trupa, obnavljanje postsovjetskih granica iz 1991. i privođenje Rusije odgovornosti za svoje postupke.
"Samit mira" zakazan je za Švajcarsku u junu. Ali Rusija, koj nije pozvana, odbacuje inicijativu kao besmislenu i kaže da razgovori moraju uzeti u obzir "nove realnosti".
Kina je prisustvovala nekim pripremnim razgovorima za samit, a Ukrajina je uložila velike napore da je ubijedi da prisustvuje.
Da li je kineski električni auto "Galeb" prijetnja američkom tržištu?
Mali, jeftini električni automobil pod nazivom "Galeb" mogao bi da potrese američku auto-industriju i političare.
Automobil koji je prošle godine lansirao proizvođač BYD, prodaje se za oko 12.000 dolara u Kini, prelazi do 405 kilometara za jedno punjenje, i sastavljen je tako da parira američkim električnim automobilima koji su tri puta skuplji. Manja verzija "Galeba" košta oko 10.000 dolara.
Tarife na kineska vozila iz uvoza će vjerovarno držati "Galeba" daleko od američke obale. Administracija predsjednika Joea Bidean u utorak je povećala tarife na kinesku robu, a carine na uvoz električnih vozila podignute su na 100 odsto.
Brzi rast jeftinijih kineskih električnih vozila može da potrese auto industriju na način koji nije viđen od 70-ih godina i prodora japanskih vozila. Kompanija BYD (skraćeno od Build Your Dreams) mogla bi da bude noćna mora za američku auto industriju.
"Auto kompanije koje sada ne obraćaju pažnju na njih kao na konkurenciju, biće izgubljene kada BYD uđe na tržište u SAD. Jer to nije pitanje da li, nego kada", kaže Sam Fiorani, potpredsjednik kompanije AutoForecast Solutions u Philadelphiji.
Neki auto-proizvođači i političari već vide kineske električne automobile kao prijetnju.
Alijansa za američku manufakturu saopštila je da bi kineska električna vozila, čiju proizvodnju subvencioniše vlada, mogla da "istrijebe američki auto sektor".
Direktor Tesle Elon Musk ranije je rekao da su kineska električna vozila toliko dobra da bi, bez trgovinskih barijera, mogla da unište ostale proizvođače.
Van Kine, električna vozila su obično skuplja i namijenjena onima sa višim primanjima. Ali, kineski proizvođači nude dostupnija i jeftinija vozila, u trenutku kada SAD, evropske i druge vlade ohrabruju da se pređe sa vozila na naftu na električna, zbog klimatskih promjena.
"Zapadno tržište nije demokratizovalo električna vozila, već ih je namijenilo višoj klasi. A kada pravite disparitet, onda ograničavate tržište. Kina radi na demokratizaciji električnih vozila i to će na kraju da učini kineske kompanije uspješnim na svjetskom tržištu", smatra Bill Russo, konsultant iz Šangaja.
Predsjednik kompanije Caresoft Global koja istražuje tržište automobila, Terry Woychowski, ocijenio je da je kineski "Galeb" snažan poziv američkoj auto industriji, koja je daleko iza proizvodnje jeftinih električnih vozila, da učini nešto.
"Neke stvari će morati radikalno da se promijene ako želimo da se takmičimo", rekao je on.
Jedna od stvari koja kineska vozila čini jeftinijim su i plate radnika koje su mnogo manje nego u SAD. Također, tip baterija koje koriste traju duže od drugih litijum-jon baterija.
BYD sama pravi neke od dijelova za auto, uključujući i motor. "Galeb" je lakši od drugih električnih automobila, i može da vozi duže za jedno punjenje jer "štedi" na težini.
Iako ne ubrzava tako lako kao druga električna vozila, "Galeb" može da se vozi i na autoputu i njegova maksimalna brzina je 130 kilometara na čas, kaže Woychowski.
BYD je prošle godine prodala oko 3 miliona vozila širom svijeta. Prema podacima Kineske asocijacije za putnička vozila, dva top tržišta za BYD u svetu su ove godine bila Tajland i Brazil.
Trump tvrdi da će Bidenova politika ohrabrivanja prelaska na električna vozila koštati Amerikance poslova, jer će se proizvodnja preseliti u Kinu. Bidenova administracija pokušava da u SAD napravi bazu za proizvodnju. Neki članovi Kongresa apeluju na Bidena da zabrani uvoz kineskih vozila, dok drugi predlažu još više tarife. To bi uključilo i vozila kineskih kompanija koja se prave u Meksiku i sada se mogu uvesti bez tarifa.
Direktor Forda Jim Farley izjavio je ranije da radi na promjenama u svojoj kompaniji koja dizajnira mali električni auto - koji će biti jeftiniji, a imati dobar kvalitet.
On smatra da će se kineski proizvođač, koji trenutno drži oko 10 odsto tržišta električnih automobila, proširiti i vjerovatno prodavati i u SAD.
"I Ford se sprema da se tome suprotstavi. Ne uzimamo ništa zdravo za gotovo", rekao je Farley.
