U novom izvještaju, Bidenova administracija je rekla da te kulturne, duhovne i ekonomske štete i dalje boli plemena koja lososa smatraju dijelom svog kulturnog i duhovnog identiteta, kao i ključnim izvorom hrane.
Vlada je umanjila ili prihvatila dobro poznati rizik za ribe u svom nagonu za industrijskim razvojem, pretvarajući bogatstvo plemena u bogatstvo ne-autohtonih ljudi, navodi se u izvještaju.
„Vlada je priuštila malo, ako uopšte i imalo, razmatranje razaranja koje bi brane donele plemenskim zajednicama, uključujući njihove kulture, sveta mesta, ekonomije i domove“, navodi se u izveštaju.
Dodaje se: "Uprkos decenijama napora i ogromnoj količini sredstava koja pokušavaju da ublaže ove utjecaje, zalihe lososa ostaju ugrožene ili ugrožene, a nastavak rada brana nastavlja bezbroj štetnih posljedica."
Izvještaj Ministarstva unutrašnjih poslova dolazi usred napora od milijardu dolara najavljenih ranije ove godine da se obnove staze lososa u regiji prije nego što više nestanu – i da se bolje sarađuje s plemenima u akcijama potrebnim da se to dogodi.
To uključuje povećanje proizvodnje i skladištenja obnovljive energije kako bi se zamijenila proizvodnja hidroenergije koja bi bila izgubljena ako se ikada probiju četiri brane na donjem dijelu rijeke Snake. Plemena, zaštitari prirode, pa čak i federalni naučnici kažu da bi to bila najbolja nada za oporavak lososa, pružajući ribama pristup stotinama milja netaknutog staništa i mrijestilišta u Idahu.
“Predsjednik Bajden prepoznaje da da bismo se suočili s nepravdom, moramo biti iskreni prema historiji – čak i kada je to teško učiniti”, navodi se u izjavi predsjedavajuće Vijeća Bijele kuće za kvalitetu okoliša Brenda Mallory i sekretarice unutrašnjih poslova Deb Haaland, prve indijanske sekretarice kabineta. “Na pacifičkom sjeverozapadu, otvoren i iskren razgovor o historiji i naslijeđu upravljanja rijekom Kolumbija od strane savezne vlade je odavno zakasnio.”
Sjeverozapadni republikanci u Kongresu i neke poslovne i komunalne grupe protive se probijanju brana, rekavši da bi to ugrozilo važan brodski put za farmere i odbacilo ciljeve čiste energije. Zastupnica GOP-a Cathy McMorris Rodgers, koja predstavlja istočni Washington, nazvala je izvještaj od utorka “lažiranjem”.
“Ovaj izvještaj o lošoj namjeri samo je posljednji na dugoj listi primjera koji dokazuju da je cilj Bidenove administracije uvijek bio probijanje brane”, rekla je ona u pisanoj izjavi.
Dokument je bio uslov prošlogodišnjeg sporazuma o zaustavljanju decenija pravnih borbi oko rada brana. U njemu se izlaže kako su državni i privatni interesi početkom 20. stoljeća počeli ograđivati pritoke rijeke Kolumbije, najveće na sjeverozapadu, kako bi obezbijedili vodu za navodnjavanje ili kontrolu poplava, povećavajući štetu koja je već bila nanesena kvaliteti vode i losos pokreće rudarstvo, sječu i grabežljive neplemenske fabrike konzervi lososa.
Izvještaj je popraćen najavom nove radne grupe koja će koordinirati napore za oporavak lososa u saveznim agencijama.
Predstavnici plemena rekli su da su zadovoljni formalnim, iako dugo zakašnjelim, priznanjem administracije kako je američka vlada ignorirala njihova prava na ribolov temeljena na ugovorima i njihovu zabrinutost o tome kako će brane utjecati na njihove ljude.
“Sami losos trpi posljedice otkako su brane prvi put postavljene”, rekla je Shannon Wheeler, predsjedavajuća plemena Nez Perce. „Nedostatak lososa na kraju počinje da utiče na nas, ali oni su ti koji najduže pate. ... Čini se kao da postoji prilika da se prekine patnja.”
Lososi se rađaju u rijekama i migriraju daleko nizvodno u okean, gdje provode svoje odrasle živote prije nego se vrate u svoje natalne rijeke da se mreste i umiru. Brane to mogu poremetiti odsijecanjem pristupa uzvodnom staništu i usporavanjem i zagrijavanjem vode do te mjere da ribe uginu.
Sliv rijeke Columbia, područje otprilike veličine Teksasa, nekada je bio najveći riječni sistem na svijetu za proizvodnju lososa, sa čak 16 miliona lososa i čeličnih glava koje se vraćaju svake godine da se mrijeste.
Sada se, kažu naučnici, oko 2 miliona lososa i čeličnih glava vraća u Kolumbiju i njene pritoke svake godine, od čega se oko dvije trećine uzgaja u mrijestilištu. Pleme Shoshone-Bannock u jugoistočnom Idahu reklo je da je jednom ulovilo dovoljno lososa da bi svaki član plemena imao 700 funti ribe godišnje. Danas prosječna žetva daje jedva 1 funtu po članu plemena.
Od 16 zaliha lososa i čelične glave koje su nekada naseljavale riječni sistem, četiri su izumrle, a sedam je na listi Zakona o ugroženim vrstama.
Još jedna kultna, ali ugrožena vrsta sa sjeverozapada, populacija kitova ubica, također ovisi o lososu.
U SAD-u se sve više priznaje da štete koje neke brane uzrokuju ribama nadmašuju njihovu korisnost. Brane na rijeci Elwha u državi Washington i rijeci Klamath duž granice Oregon-Kalifornija su uklonjene ili se uklanjaju.
Izgradnja prvih brana na glavnoj rijeci Kolumbija, uključujući brane Grand Coulee i Bonneville 1930-ih, omogućila je poslove zemlji koja se borila s Velikom depresijom, kao i hidroenergiju i navigaciju.
Već kasnih 1930-ih, plemena su upozoravala da bi staze lososa mogle nestati, a ribe više neće moći pristupiti mrestilištu uzvodno. Plemena - nacija Yakama, pleme Spokane, konfederirana plemena rezervata Colville i Umatilla, Nez Perce, i druga - nastavila su generacijama da se bore protiv izgradnje i rada brana.
Tom Iverson, regionalni koordinator za Yakama Nation Fisheries, rekao je da, iako je izvještaj zadovoljavajući, ostaje “nada i obećanja” sve dok sredstva za obnovu lososa i projekte obnovljive energije ne stignu kroz Kongres.
„Sa ovim sporazumima postoji nada,“ rekao je Iverson. „Osećamo da je ovo trenutak u vremenu. Ako se to ne dogodi sada, biće prekasno.”
