Već na funkciji skoro četvrt vijeka i lider Kremlja sa najdužim stažom još od Josifa Staljina, Putinov novi mandat ističe 2030, kada će po Ustavu imati pravo da se ponovo kandiduje.
Na ceremoniji u pozlaćenoj kremaljskoj Velikoj palati, Putin je stavio ruku na ruski Ustav i obećao da će ga braniti dok je to posmatrala grupa pažljivo biranih zvanica.
Otkako je naslijedio predsjednika Borisa Jeljcina u posljednjim satima 1999., Putin je transformisao Rusiju iz zemlje koja je izašla iz ekonomskog kolapsa u državu-pariju koja ugrožava globalnu bezbjednost. Poslije invazije na Ukrajinu 2022, što je postao najveći sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, Rusija je pod oštrim sankcijama Zapada i obraća se za podršku drugim režimima poput Kine, Irana i Sjeverne Koreje.
Sada se postavlja pitanje šta će 71-godišnji Putin raditi u narednih šest godina, kako u zemlji, tako i u inostranstvu.
Ruske snage sve više osvajaju Ukrajinu, primjenjujući taktiku spaljene zemlje dok se Kijev bori sa nedostatkom ljudi i municije. Obje strane trpe velike gubitke.
Ukrajina je prenijela bitku i na rusko tlo napadajući dronovima i raketama, posebno na pogranične regione. U govoru u februaru, Putin je obećao da će ispuniti ciljeve Moskve u Ukrajini i učiniti ono što je potrebno da "odbranimo naš suverenitet i bezbjednost naših građana".
Ubrzo nakon svog dirigovanog reizbora u martu, Putin je sugerisao da je moguća konfrontacija između NATO-a i Rusije, i izjavio je da želi da napravi zonu razdvajanja u Ukrajini kako bi zaštitio svoju zemlju od prekograničnih napada.
Kod kuće, Putinova popularnost je usko povezana sa poboljšanjem životnog standarda običnih Rusa.
On je svoj mandat započeo 2018. obećavajući da će Rusiju uvesti u prvih pet globalnih ekonomija, obećavajući da bi trebalo da bude "moderna i dinamična". Umjesto toga, ruska ekonomija se okrenula ka ratnoj osnovi, a vlasti troše rekordne iznose na odbranu.
Analitičari kažu da bi sada, nakon što je Putin obezbijedio još šest godina na vlasti, vlada mogla da preduzme nepopularne korake podizanja poreza za finansiranje rata i pritiska na više muškaraca da se pridruže vojsci.
Na početku novog mandata ruska vlada se rutinski raspušta kako bi Putin mogao da imenuje novog premijera i kabinet.
Jedna ključna oblast koju treba posmatrati je Ministarstvo odbrane.
Prošle godine, ministar odbrane Sergej Šojgu bio je pod pritiskom zbog načina na koji vodi rat, a vođa plaćenika Jevgenij Prigožin pokrenuo je žestoke kritike na njegov račun zbog nedostatka municije za njegove privatne plaćenike koji se bore u Ukrajini. Kratki Prigožinov ustanak u junu protiv Ministarstva odbrane predstavljao je najveću pretnju Putinovoj vladavini.
Nakon što je Prigožin poginuo dva meseca kasnije u misterioznoj avionskoj nesreći, Šojgu je izgleda nadživio te sukobe. Ali prošlog mjeseca, njegov štićenik, zamjenik ministra odbrane Timur Ivanov, priveden je pod optužbom za podmićivanje usljed izvještaja o rasprostranjenoj korupciji.
Neki analitičari navode da bi Šojgu mogao da postane žrtva rekonstrukcije vlade, ali bi to bio hrabar potez pošto rat još uvek bjesni u Ukrajini.
U godinama nakon početka invazije, vlasti su suzbijale svaki oblik neslaganja žestinom koja nije viđena još od sovjetskih vremena. Nema naznaka da će se ova represija ublažiti u novom Putinovom mandatu.
Njegov najveći politički neprijatelj, opozicioni lider Aleksej Navalni, umro je u arktičkoj kaznenoj koloniji u februaru. Drugi istaknuti kritičari su ili zatvoreni ili su pobjegli iz zemlje, a čak i neki od njegovih protivnika u inostranstvu strahuju za svoju bezbjednost.
Usvojeni su zakoni koji prijete dugim zatvorskim kaznama za svakoga ko diskredituje vojsku. Kremlj takođe targetira nezavisne medije, grupe za ljudska prava, LGBTK+ aktiviste i druge koji se ne pridržavaju onoga što je Putin okarakterisao kao ruske "tradicionalne porodične vrijednosti".
