Linkovi

Rješenje rata samo uz regionalne i svjetske aktere


Kako riješiti izraelsko-palestinsko pitanje?
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:43 0:00

Koje su posljedice rata Izraela protiv Hamasa, I ko su sve zapravo akteri ovog sukoba, a ko bi trebao da učestvuje u njegovom rješenju?

Istorijski komplicirano izraelsko-palestinsko pitanje, koje je bilo u sjeni rata u Ukrajini, sada je ponovo na listi prioriteta svjetskih sila.

Tragične posljedice, prvo Hamasovog terorističkog napada na Izrael, sedmog oktobra, a zatim žestoki odgovor Izraela, su do sada odnijeli na hiljade života, i prijete regionalnoj i svjetskoj sigurnosti, dok neki eksperti čak smatraju da ovaj rat može voditi i novom svjetskom poretku.

Jedan od aktera koje treba prepoznati je Iran, poručuje Baronesa Ashton, bivša šefica evropske diplomacije, i upravo ova situacija Iranu dozvoljava jos veći utjecaj, i dodaje:

„Vlada Irana sebe trenutno vidi kao značajnu silu u regionu, te da će igrati ulogu koju vidi primjerenom u datom trenutku. Možemo ožekivati da Iran iskoristi ovaj trenutak, ovu groznu situaciju. Mi također znamo da Iran radi sa Hezbollahom u Libanu, i nije izvjesno u kojoj mjeri je Iran obezbijedio materijal za napad Hamasu, znamo da su umiješani i u napade Hutija u Jemenu. Dakle, Iran sada ocjenjuje kolike su mu mogućnosti u regionu. Ne mislim da ce se direktno umiješati, ali činjenica da su razgovori sa Sjedinjenim državama i o nuklearnom programu i dalje zamrznuti, je i dalje zabrinjavajuća.”

James Jeffrey, bivši američki ambasador u Turskoj i Iraku te specijelni američki izaslanik u anti ISIL koaliciji, smatra da treba prvo strateški pobijediti Hamas i spriječiti Iran da napreduje. On također navodi i ovo:

„Prvi zadatak je spriječiti Hamas da ikada ponovo izvrši ovakav napad. Izrael mora ići i dalje, da uradi ono što smo mi uradili sa Islamskom dražavom. Istina mi ju nismo uništili, njih je i dalje ima oko 50 hiljada, ali su razbijeni u manje ćelije i nemaju snagu kakvu su imali, ne drže teritorije… To je ta analogija, neće ni Hamas nestati, ali neće imati stratešku snagu koju su imali 7. oktobra.”

Rješenje će zahtijevati zajednički rad regionalnih i svjetskih aktera, osobito onih koji imaju zajedničke interese, snažne diplomatske napore, iako razne zemlje vrlo pažljivo odmjeravaju kako će se angažovati u ovoj situaciji.

Ashtonova smatra da se dosta diplomatskih pregovora i sada vodi iza zatvorenih vrata, i traži se vrlo pažljiv izbor riječi u pozivima na prekid vatre, ili humanitarne pauze. Bitno je formitati koalicije, biti im dosljedan, a u tome je neosporno vazno liderstvo, i dugoročna strategija - slažu se eksperti.

Roy Gutman, poznati američki novinar i ekspert za vanjsku politiku, se osvrće na širi kontekst Srednjeg istoka i smatra da je za stabilnost regiona potreban odlučniji američki angažman.

„Postoje principi međunarodnog angažmana čiji je odličan lideri bila Amerika, i morala bi i nastaviti. Da Amerika predvod , to bi vjerujem promijenilo situaciju na bolje. Podsjetimo se rata u Siriji, u koji se Sjedinjene Države nisu htjele aktivnije uključiti tijekom Obamine administracije, nisu htjele utjecati na rezultat rata, napustile su pro-zapadne pobunjenike, kako bi se obračunali sa ISIL-om, i na kraju su potpuno napustile Siriju. Međutim, cijeli Srednji istok je u stanju krize upravo zbog sirijskog rata. Sjedinjene Države se nisu postavile tada kao lider, a ja ne vidim alternativu tome. … Imao sam dojam da bi Turska željela imati važnu ulogu u Siriji i u drugim krizama, ali Turska nike željela djelovati sama, bez američkog vodjstva. Molili su Amerikance za to, ali tog vodstva nema”, govori Gutman.

Ovo je trenutak u kojem Amerika mora stati na čelu, okupiti razne aktere u ovoj situaciji, i pokušati ostvarenje dvije države. To vjerovatno ne može odmah, trebat će vremena, ali se mora pokušati. Važno je da drugi vide da Amerika pokušava. I taj pokušaj mora biti takav da pruži nadu jednoj cijeloj novoj generaciji Palestinaca, a istovremeno objasni Izraelu da nema rješenja osim dvije države.

Upravo kritičnost situacije i opasnost koja iz nje može proizići, mogu biti motivirajući, nada se Ashtonova.

„Ipak, mislim da postoji tračak nade da se nadje dugoročno rješenje koji ce spriječiti da se Hamas ponovno pojavi, koje će dati podršku nevinim Palestincima za bolju budućnost, kao i sigurnost Izraelu.”

Krajnje je vrijeme da se jednom zauvijek riješi ovo pitanje, da se istraže mogućnosti za budućnost, jer sve su druge opcije privremene i time preopasne, poručuje bivša šefica evropske diplomacije.

Armin Haračić je doprinio pisanju ove analize.
XS
SM
MD
LG