Bosna i Hercegovina (BiH) podnosi zahtjev za reviziju presude Međunarodnog suda pravde po osnovu tužbe protiv Srbije i istovremeno ulazi u ozbiljnu političku krizu.
O novim ključnim dokazima se nije govorilo mnogo na konferenciji na novinare, osim da proizilaze iz postupka protiv optuženog Ratka Mladića.
„Revizija presude, traganje sa istinom i pravdom nosi evidentan rizik sa sobom, ali odustajanje iz političkih, ziheraških razloga, odustajanje od pokušaja da se kakva-takva pravda uspostavi, istina ustanovi da se trguje ljudskom patnjom i genocidom zarad političke stabilnosti nanijela bi katastrofalnu štetu dignitetu žrtva, dignitetu naroda i države”, kazao je Bakir Izetbegović, bošnjački član Predsjedništva BiH, nakon današnjeg savjetovanja.
Izetbegović je najavio podnošenje zahtjeva za reviziju presude nakon savjetovanja u sarajevskoj vijećnici na kojem su prisustvovali sadašnji i nekadašnji političari, pravnici, predstavnici žrtava i drugi.
Pored Izetbegovića, savjetovanju su prisustvovali lideri Demokratske fronte, Socijaldemokratske partije, Saveza za bolju budućnost i drugih stranaka. Oko 50 prisutnih je podržalo stav da BiH podnese zahtjev za reviziju presude.
Prisustvovao je i Željko Komšić, predsjednik Demokratske fronte.
„Po meni se nakon toga otvaraju dva pitanja. Valja politički odgovoriti na krizu koja će uslijediti i valja će onda narodu odgovoriti šta ako sud odbije taj zahtjev s obzirom na sve ono što smo imali prilike da čujemo od strane pravnih stručnjaka”, rekao je Komšić neposredno prije savjetovanja.
Za političare iz Republike Srpske (RS) podnošenje zahtjeva nema legitimitet BiH, jer o tome nisu odlučivale institucije BiH. Mladen Ivanić, srpski član Predsjedništva, ranije je kazao da će podnošenjem zahtjeva za reviziju presude BiH ući u najveću postdejtonsku krizu.
„Pogrešnost pristupu ovom problemu nikome neću oprostiti”, kazao je Ivanić.
Izetbegović je kazao da ne vjeruje da će biti kriza onakva kakvom se prijeti.
Ratko Mladić odgodio podnošenje zahjteva
Kada je riječ o novim dokazima koji se moraju priložiti uz zahtjev za preispitivanje presude, Izetbegović nije konkretno govorio, već da su se vremenom prikupljali, a da su ključni dokazi proizašli iz haškog suđenja Ratku Mladiću, nekadašnjem komandantu Glavnog štaba Vojske RS.
Zbog toga, kako je rekao Izetbegović, čekalo se dugo na odluku o zahtjevu za reviziju.
Nekadašnji zastupnik Srbije pred Međunarodnim sudom pravde Tibor Varadi izjavio je za Slobodnu Evropu da ne vjeruje da će zahtjev biti prihvaćen.
Pojašnjava da moraju postojati novootkrivene činjenice koje ukazuju na to da je Srbija imala genocidnu namjeru u Srebrenici, a da je njemu teško zamislivo da one postoje.
„Prema Statutu Međunarodnog suda pravde, to bi trebalo da budu činjenice od čijeg otkrića nije prošlo više od šest meseci. To znači da bi tu trebalo da dođu u obzir samo činjenice koje su otkrivene posle 17. avgusta 2016. godine, a ja ne znam šta se od tada moglo otkriti”, kaže Varadi.
BiH je podnijela Međunarodnom sudu pravde tužbu protiv Srbije, smatrajući je odgovornom za genocid počinjen u BiH.
Presudom, koja je objavljena 2007. godine, Srbija je oslobođena od optužbe za odgovornost počinjenja genocida u Srebrenici uz obrazloženje da preko svojih organa i zvaničnika u tome nije učestvovala.
Zahtjev će biti podnesen naredne sedmice.
Današnje savjetovanje je održano u organizaciji Fondacija Pravda za BiH i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava pod pokroviteljstvom Izetbegovića, a čemu novinari nisu mogli prisustvovati.
