Na stotine hiljada izbjeglica koje bježe od nasilja na Srednjem istoku i Africi žive u teškim uvjetima. Agencije UNa za humanitarnu pomoć navode da ozbiljni problemi sa hranom i vodom mnoge od izbjegličkih kampova pretvaraju u plodno tlo za mnoge bolesti opasne po život. Zdravstveni stručnjaci kažu da izbijanje kolere, malarije, akutne žutice, zajedno sa slabom ishranom, prijete životima mnogih kojih su mislili da će biti sigurni kada dođu u izbjegličke kampove.
U jednom prenatrpanom kampu u južnom Sudanu, gdje je pristiglo na hiljade onih koji su pobjegli od vojnog sukoba, došlo je do izbijanja hepatitisa E, virusne infekcije koja se prenosi zaraženom vodom i hranom i koja predstavlja ozbiljan izazov za stanovnike kampa. Adrian Edwards je glasnogovorik UNHCRa.
Hepatitis E najviše pogađa mlade ljude, u dobi od 15 do 40 godina. U tri kampa u kojima smo vidjeli izbjeglice sa akutnom žuticom, više od polovine je bilo u dobi od 20 do 39 godina, kaže Adrian Edwards.
Mnogi kampovi u afričkim zemljama kao što su južni Sudan, Sierra Leone, Libija, Nigerija i drugi, izvijestili su o ozbiljnom izbijanju kolere. Kada se radi o koleri ili žutici, stručnjaci kažu da je sprječavanje širenja veoma teško. Oni vjeruju da je najbolji pristup tim infekcijama njihovo sprječavanje. Doktor Peter Hotez je stručnjak za infektivne bolesti. On kaže da kolera često prijeti ljudima koji žive u ekstremnim uvjetima, bez obzira da li oni proističu iz političkih nemira ili prirodnih katastrofa.
Bakcil kolere proizvodi toksin koji nije sličan drugim bakterijama i taj toksin ima sposobnost da zatruje ćelije na takav način da organizam više ne može absorbirati vodu iz probavnog trakta. Stoga organizam počinje lučiti velike količine vode i osoba može postati potpuno dehidrirana za samo nekoliko sati nakon infekcije, objašnjava doktor Hotez.
On dodaje da se kolera može spriječiti odgovarajućom higijenom i sanitetskim uvjetima. Ali kada počnu simptomi dijareje, oralna hidracija je ključna za spašavanje života. UNICEF procjenjuje da će ove godine za gotovo 400 hiljada afričke djece mlađe od 5 godina biti potreban tretman zbog akutne neishranjenosti. Ta oslabljena djeca su podložnija koleri i drugim bolestima. Pillar Bauza iz UNHCRa radi sa djecom u izbjegličkim kampovima širom Afrike.
Bilježi se velika stopa mortaliteta kao i visoka stopa neuhranjenosti, kaže ona.
Uz medicinsku pomoć, klinike koje podržava UNICEF u mnogim kampovima obezbjeđuju tablete za prečišćavanje vode i podučavaju raseljene obitelji kako da čuvaju zdravlje. Izbjeglički kampovi duž tursko sirijske granice su također nedavno izvijestili o slučajevima kolere i malarije. Stručnjaci kažu da te infekcije, zajedno sa ospicama, meningitisom i drugim bakterijskim i virusnim bolestima, mogu postati smrtonosne epidemije u prenatrpanim kampovima, gdje su slabi sanitetski uvjeti uobičajeni i gdje postoji nestašica svakodnevnih obroka i čiste pitke vode.
U jednom prenatrpanom kampu u južnom Sudanu, gdje je pristiglo na hiljade onih koji su pobjegli od vojnog sukoba, došlo je do izbijanja hepatitisa E, virusne infekcije koja se prenosi zaraženom vodom i hranom i koja predstavlja ozbiljan izazov za stanovnike kampa. Adrian Edwards je glasnogovorik UNHCRa.
Hepatitis E najviše pogađa mlade ljude, u dobi od 15 do 40 godina. U tri kampa u kojima smo vidjeli izbjeglice sa akutnom žuticom, više od polovine je bilo u dobi od 20 do 39 godina, kaže Adrian Edwards.
Mnogi kampovi u afričkim zemljama kao što su južni Sudan, Sierra Leone, Libija, Nigerija i drugi, izvijestili su o ozbiljnom izbijanju kolere. Kada se radi o koleri ili žutici, stručnjaci kažu da je sprječavanje širenja veoma teško. Oni vjeruju da je najbolji pristup tim infekcijama njihovo sprječavanje. Doktor Peter Hotez je stručnjak za infektivne bolesti. On kaže da kolera često prijeti ljudima koji žive u ekstremnim uvjetima, bez obzira da li oni proističu iz političkih nemira ili prirodnih katastrofa.
Bakcil kolere proizvodi toksin koji nije sličan drugim bakterijama i taj toksin ima sposobnost da zatruje ćelije na takav način da organizam više ne može absorbirati vodu iz probavnog trakta. Stoga organizam počinje lučiti velike količine vode i osoba može postati potpuno dehidrirana za samo nekoliko sati nakon infekcije, objašnjava doktor Hotez.
On dodaje da se kolera može spriječiti odgovarajućom higijenom i sanitetskim uvjetima. Ali kada počnu simptomi dijareje, oralna hidracija je ključna za spašavanje života. UNICEF procjenjuje da će ove godine za gotovo 400 hiljada afričke djece mlađe od 5 godina biti potreban tretman zbog akutne neishranjenosti. Ta oslabljena djeca su podložnija koleri i drugim bolestima. Pillar Bauza iz UNHCRa radi sa djecom u izbjegličkim kampovima širom Afrike.
Bilježi se velika stopa mortaliteta kao i visoka stopa neuhranjenosti, kaže ona.
Uz medicinsku pomoć, klinike koje podržava UNICEF u mnogim kampovima obezbjeđuju tablete za prečišćavanje vode i podučavaju raseljene obitelji kako da čuvaju zdravlje. Izbjeglički kampovi duž tursko sirijske granice su također nedavno izvijestili o slučajevima kolere i malarije. Stručnjaci kažu da te infekcije, zajedno sa ospicama, meningitisom i drugim bakterijskim i virusnim bolestima, mogu postati smrtonosne epidemije u prenatrpanim kampovima, gdje su slabi sanitetski uvjeti uobičajeni i gdje postoji nestašica svakodnevnih obroka i čiste pitke vode.
