U Zagrebu je, u organizaciji Hrvatsko-američkog Društva, upravo počeo Red Rocks Arts & Crafts Festival, festival kojemu je misija “predstaviti raznoliku autohtonu baštinu, s ciljem da se tradicija održi, a istovremeno da jedni druge naučimo o našim korijenima i nasljeđu te univerzalnosti ljudskog iskustva.” I on sâm već postaje tradicija, ove godine održava se po peti puta!
Tradicionalni nakit, izvorna glazbala, autohtone slikarske tehnike (hrvatsko slikanje na staklu i Navajo sandpainting, slikanje pijeskom).... to su bile teme nekih od prijašnjih festivala. I uvijek hrvatsko-američka paralela! Ove godine, kako programski direktor festivala Tihomir Lerner kaže – jedna prirodna tema, koja se sama od sebe postavila i zadala:
“Ove godine smo se odlučili za tradicionalnu medicinu i ljekovito bilje, jedna tradicija koja je vrlo stara i cijenjena u Hrvatskoj, posebice u priobalnim krajevima gdje takvo bilje većinom i raste. Koncentrirali smo se na kadulju, kao jednu od najkvalitetnijih sorti kadulje, a to je ona koja raste na Pagu i Mljetu, gdje na krasu, jakom suncu i uz pomanjkanje vode ona jednostavno onda postaje bogatija uljem. To bogatstvo, tu kvalitetu kadulje, prepoznala je i američka vojska koja je nekada koristila baš ovu dalamatinsku, u konzerviranju hrane, djeluje antimikrobno i najbolji je prirodni konzervans. Međutim, ta tradicija izvoza kadulje u Ameriku je smanjena ili gotovo iščezla nakon Drugog svjetskog rata; prije toga, masovno se izvozila, a u Americi su je najviše cijenili Indijanci jer su oni itekako povezani s ljekovitim biljem i s prirodom, njihova duhovnost se bazira upravo na tom skladu i balansu s prirodom i svime što priroda daje.”
Za festival koji se i održava pod službenim nazivom “Tradicionalna medicina i ljekovito bilje,” Hrvatsko-američko Društvo pozvalo je iz Amerike dvije žene – dr. Ann Filemyr, dekanicu Instituta umjetnosti američkih Indijanaca (Institute of American Indian Arts), u Santa Feu (New Mexico), i Yako Tahnahga, predavača o ljekovitom bilju i narodnoj medicini, iscjeljiteljicu i duhovnu učiteljicu iz Minnesote, inače Mohawk i Ojibwe porijekla. Obje sa sobom u Hrvatsku donose i bogato znanje i više načina prezentacije primjeraka trava koje Indijanci koriste u svojoj medicini i u svojoj kuhinji. Čak i kad se tradicije razlikuju, rekla je Ann Filemyr u razgovoru pred sam odlazak u Hrvatsku, među ljudima uvijek postoje zajednički interesi, uvijek se nađu neke dodirne točke...
“Mislim da je pronalaženje onoga što je zajedničko raznim skupinama i kulturama najbolji način zbližavanja ljudi. U ovom slučaju, u indijanskih naroda oduvijek postoji snažna, duboka veza s prirodom, općenito, biljkama konkretno, a koliko sam shvatila, i u Hrvatskoj ljudi cijene trave i ljekovito bilje i razumiju da svi mi, ljudska bića, ovisimo o biljkama, o njihovoj darežljivosti, kako u smislu hrane tako i u smislu medicine, a i njihovih brojnih drugih praktičnih primjena."
Ann Filemyr i Yako Tahnahga govorit će o herbalnoj medicini i tradicionalnoj indijanskoj hrani. Sa sobom donose “divlju rižu,” to nije prava riža nego njen vrlo daleki rođak, vodena trava čije hranjivo zrno je bila glavna hrana narodima na sjeveru, u području Velikih jezera. Obje su učile kod iste žene, kod iste “medicine woman,” zvala se Keewaydinoquay, u prijevodu Žena-sjeverozapadnog-vjetra, Anishinaabe Indijanka, iz naroda Ojibwe, koja je u 57. godini odlučila upisati studij antropologije i onda doktorirala etnobotaniku, na Sveučilištu Michigan. Podučje u kojemu je živjela – Velika jezera, Lake Michigan i Lake Superior – poznato je i pod imenom Woodlands, i to je područje posebno poznato po specifičnim biljkama, vrlo značajnima u životu čovjeka.
Yako, kaže Ann, sa sobom i donosi biljni materijal s tog područja i govorit će o biljkama koje njeni ljudi smatraju svojim rođacima. Tako je, naime, snažna njihova veza s autohtonim biljkama. Taj duh obje i žele prenijeti ljudima u Hrvatskoj, ali podijeliti s njima i praktične strane tih biljaka, njihovu uporabu u medicini, u pripravljanju jela.
“Ja još donosim i sweetgrass, mnoga je plemena smatraju kosom naše Majke Zemlje, zato je često i vidite spletenu u pletenice, jer velika je čast plesti kosu u pletenice. Sweetgrass je trava važna svim indijanskim narodima, diljem Amerike, upliću je u košare, ima ulogu u ritualima mira, molitvenim ceremonijama ozdravljenja, ja ću imati priliku njome blagosloviti posjetitelje.”
Sweetgrass je aromatična biljka s mnogim drugim engleskim imenima – holy grass, buffalo grass, bison grass, seneca grass, vanilla grass... na vaniliju mirisom i podsjeća. Naravno, nosi i razna indijanska imena, a neka plemena Velikih nizina vjeruju da je to bila i prva biljka koja je prekrila Majku Zemlju.
Tijekom festivalskog tjedna (24. do 28. svibnja), u Zagrebu, a i u Splitu (26. svibnja), bit će u okviru Red Rocks Arts & Crafts festivala održana predavanja, radionice, prezentacije; u Zagrebu i izložba fotografija Ann Filemyr, pod naslovom “Plants of the Mighty Green Nation,” a u Splitu - izložba slika “Pod krilom Wakan Tanke,” inspiriranih indijanskom kulturom, akademske umjetnice Žane Bajić, koja je, volonterski, i preuzela organizaciju festivala u svom gradu; zatim susreti američkih predavača i lokalnih proizvođača ljekovitog bilja, a bit će i obilja aktivnosti za djecu u oba grada, indijanskih priča i plesa, i obilje glazbe, u Gradskom kazalištu mladih, u Splitu, i u Zagrebu, na Trgu Bana Jelačića.
Američka kantautorica Melanie Stormm, Saponi/Cherokee Indijanka, održat će dva koncerta, u Splitu s Goranom Karanom, u Zagrebu s Massimom Savićem. Po riječima Tihomira Lernera – spoj izvornog američkog bluesa, s indijanskim motivima, uz mali dodatak hrvatskih - malo mediteranskih, malo kontinentalnih - začina. Društvo je za ovu priliku izdalo i posebno izdanje indijanske kuharice – “Zelena žetva” - koja je bazirana na ljekovitom bilju i indijanskim receptima.
Ann Filemyr nije skrivala uzbuđenje oko dolaska u Hrvatsku i susretima s ljudima. “Nisam nikad bila, nadam se da ću vidjeti i saznati puno toga, uspostaviti vezu s ljudima. Nadam se i da ću uspjeti prenijeti barem mali dio onoga što sam naučila od Keewaydinoquay, dvadeset sam godina kod nje i od nje učila. Umrla je 1999. godine, jako mi nedostaje i kad odlazim na nova mjesta, odajem njoj počast, duboko je vjerovala da stare tradicije imaju što za ponuditi i današnjim ljudima i želja mi je da prenesem dio njenog duha na one koje ću susretati u Hrvatskoj.”
Što bi željela da oni donesu sa sobom na ta druženja?
“Radeći sa starješinama, na indijanskoj zemlji,” odgovorila je Ann, “naučila sam jednu njihovu: Najveće, najvažnije putovanje za čovjeka ono je između njegove glave, njegova uma, i njegova srca. Važno je da svakom susretu ljudi prilaze otvorena srca, da saslušaju i čuju istinu nečega... Nije to samo još jedna lijepa indijanska misao iz davne prošlosti, ona je itekako prikladna i potrebna i za 21. stoljeće, možda i za cijelu budućnost čovječanstva.”
Na kraju, Ann Filemyr je još rekla: Znate, “green nation,” u naslovu izložbe mojih fotografija, odnosi se, naravno, na biljke, jer postoji “Nation of Rocks,” “Nation of Plants,” “Nation of Animals,” i “Nation of Human Beings.” Četiri nacije, četiri reda nastanka. Najstarija je “Nation of Rocks.” Najmlađa – “Nation of Human Beings.” Mi, ljudi, mi smo, znači, još djeca. A susretima s djecom se posebno i veselim. Yako i ja imamo za njih priče; u njima, ljudska su bića uvijek bez (oštrih) zubi, bez (oštrih) pandži i bez krzna, da ih štiti. Mi smo u cijelom redu nastanka najranjiviji. Stoga, ovisni o mineralima, biljkama, životinjama... želim to gledanje podijeliti s njima, mislim da djeca to dobro razumiju.”
Peti red Rocks Arts & Crafts Festival bilo je moguće postaviti uz vrijedno sponzorstvo Ministarstva vanjskih poslova i europskh integracija RH, Veleposlanstva SAD-a u RH, Chevroleta Hrvatska, te Grada Splita, Turističke zajednice Split i “Čistoće,” Split.