Polarni medvjedi love foke pod ledom na vodi, ali im prijeti opasnost od utapanja ako moraju plivati dugo na otvorenom moru.
Veličina arktičkog leda, koji pokriva morsku površinu, smanjila se ponovno. Mjerenja se vrše putem satelitskih promatrača od 1979. na ovamo. Kako javlja novinar Glasa Amerike Pete Fedynsky, sve veće širenje vodene površine na vrhu svijeta, bi moglo imati posljedice kada je u pitanju transport, divlje životinje, pa čak i medjunarodna diplomacija.
Polarni medvjedi love foke pod ledom na vodi, ali im prijeti opasnost od utapanja ako moraju plivati dugo na otvorenom moru. Satelitske fotografije koje je objavila NASA, pokazuju novu prijetnju polarnim medvjedima. Smanjenje količine leda izmedju 1979, i 16. septembra ove godine, prema satelitskim snimcima, je jednako području većem od savezne države Texas, što je nemoguća plivačka distanca čak i za najmoćnije medvjede.
Naučnici kažu da fosilna goriva povećavaju emisije ugljika u atmosferi. To ne samo da grije oceane, nego predstavlja prijetnju bio - raznolikosti i u toplim i u hladnim vodama. Ben Orlove je naučnik na univerzitetu Columbia, i kaže:
Arctic
Kako se povećava ugljen dioksid u atmosferi, veliki dio, oko 40 posto toga se vraća u oceane, gdje usljed toga raste kiselost u oceanima, a to potom prijeti koraljnim grebenima.
Gospodine Orlove dodaje da ta nevolja lančano prijeti životu u morima. Na nedavno održanom simpoziju pri Institutu Zemlja na Columbiji, naučnici su zaključili da će sve manje leda pomorski transport odvoditi podalje od Panamskog kanala. Sjeverna ruta, iako je opasna, smanjuje udaljenost izmedju Evrope i Azije za oko 6 hiljada 500 kilometara.
Anne Siders iz Centra za klimatske promjene univerziteta Columbia, kaže da zemlje koje se graniče s Arktikom, nisu jedine koje imaju interesa u ovom problemu:
Svakako su i zemlje koje ne dodiruju fizički Arktik, zainteresirane za prirodna bogatstva tog područja, za ribarenje, i iz drugih razloga...
Energija je jedan od tih razloga. Sidersova kaže da Kina i Japan žele imati utjecaja - iako do sada bez uspjeha - u tzv. Arktičkom Institutu, što je medjunarodni forum 8 zemalja koje okružuju Arktik.
Naučnici kažu da više vodene površine na Arktiku znači više isparavanja i automatski jakih vremenskih promjena. Peter Schlosser iz Instituta Zemlja dodaje da bi topla voda oko Greenlanda mogla otopiti neke od glečera ovog otoka:
To , na primjer, ima posljedice po nivo mora. Ako pogledate na Pacifik u tropima, i tamošnje ostrvske države, vidjećete da one prolaze kroz period povišene razine mora, što direktno prijeti njihovom opstanku.
Arktik je dobrano udaljen od najvećeg dijela zemlje gdje ima ljudi. Naučnici medjutim upozoravaju da će ta udaljenost zaštititi ljude posljedica globalnog zagrijavanja najsjevernijih dijelova planete.
