Palestinski čelnici traže alternativne načine kako da se približe uspostavljanju palestinske države, nakon propasti posljednjeg kruga mirovnih pregovora ove godine. Jedan od načina na koji pokušavaju steći državnost jest taj da traže međunarodno priznanje palestinske države.
Ramallah ima sve ono što treba imati glavni grad neke države: zgrade vladinih ministarstava, spomenike, ured predsjednika i predstavništva stranih zemalja koja podsjećaju na veleposlanstva. Među zemljama koje imaju svoja predstavništva ovdje su Kanada, Kina i Brazil. Ovaj mjesec Sjedinjene Države su odustale od svog zahtjeva da Izrael prekine sa svim građevinskim aktivnostima u židovskim naseljima na Zapadnoj obali, preduvjet koji Palestinci postavljaju za povratak mirovnim razgovorima s Izraelcima.
Ostavši bez ove poluge utjecaja, palestinsko čelništvo je intenziviralo svoja nastojanja da uvjeri što više zemalja u to da priznaju palestinsku državu. Ta nastojanja predvodi palestinski pregovarač Nabil Shaath. Prošli tjedan zatražio je od europskih zemalja da priznaju palestinsku suverenost. Izjavio je za Glas Amerike kako je cilj tog postupka da se poveća međunarodni pritisak na Izrael.
"U situaciji poput ove u kojoj se nalazimo – konkretno zbog naše odluke da se ne vraćamo nasilju – ono što nam preostaje jest međunarodna akcija. Nećemo sjediti skrštenih ruku i nadati se da će nam nešto pasti s neba."
Brazil, Argentina i Bolivija priznale su državu Palestinu ovaj mjesec, pridruživši se brojnim drugim zemljama koje su to već ranije učinile. Ligia Maria Scherer, diplomatkinja u rangu veleposlanika, nalazi se na čelu brazilskog predstavništva u Ramallahi. Ona objašnjava zašto je njena vlada priznala palestinsku državu.
"Brazil vjeruje da jamčeći to priznanje pridonosimo miru u regiji. To je cilj, svrha svega što Brazil čini u odnosu na pitanje Palestine i Izraela."
Palestinci se nadaju da će Ujedinjeni narodi naposljetku priznati njihovu suverenost. Izraelska vlada tvrdi da odluka Brazila i drugih zemalja da priznaju palestinsku državu nanosi štetu mirovnom procesu. Yossi Beilin je izraelski političar koji je bio vrlo aktivno uključen u izraelske pregovore oko Sporazuma iz Osla devedesetih godina prošlog stoljeća. On sumnja da bi dobivanje diplomatskog priznanja – i riječi podrške od zemalja koje imaju vrlo malo utjecaja na Srednjem istoku – približilo Palestince dobivanju svoje države:
"Razumijem njihovu frustriranost, ali moram priznati da to nije vrlo ozbiljno rješenje. Ukoliko ne dođe do povlačenja Izraela sa Zapadne obale, tamo neće biti palestinske države. A zamislite da cijeli svijet prizna državu koja ne postoji? Pa što? Može pomoći u psihološkom smislu. Politički može pomoći aktualnom palestinskom čelništvu. Ali ako mene pitate je li to alternativa, reći ću vam da je to isto kao da kažete, 'ako se ne želiš udati za mene, idem čitati knjigu'.
Vlada izraelskog premijera Benjamina Netanyahua kaže da ostaje predana postizanju mirovnog sporazuma. Međutim, izraelsko čelništvo odbija popustiti pred nekim od ključnih zahtjeva Palestinaca, uključujući povlačenje sa Zapade Obale i iz istočnog Jeruzalema, teritorija koje je prije kontrolirao Jordan, a koje je Izrael osvojio u ratu 1967. godine.
Beilin i drugi politički analitičari kažu da je s tako velikom razlikom u stavovima između Izraelaca i Palestinaca vrlo malo izgleda da će se postići trajni sporazum dok je na vlasti sadašnja izraelska administracija. Izrael nastavlja s gradnjom u židovskim naseljima na Zapadnoj obali i kontrolira velik dio tog teritorija koji bi Palestinci željeli uključiti u svoju buduću državu. Zasad odluka nekih zemalja da pruže palestinskoj državi diplomatsko priznanje ostaje samo simbolična gesta.