Sjedinjene Države već neko vrijeme optužuju pakistansku obavještajnu službu – ili barem neke elemente u njoj – da pomaže ekstremiste koji u Afganistanu napadaju američke i snage NATO-a.
Gary Thomas je razgovarao s nekoliko američkih stručnjaka za taj dio svijeta koji međutim tvrde da je i Washington djelomično odgovoran za velik regionalni utjecaj pakistanske obavještajne službe.
Admiral Michael Mullen, koji je donedavno bio zapovjednik Združenog stožera američkih oružanih snaga, je krajem prošlog mjeseca oštro kritizirao pakistansku obavještajnu službu optužujući je za pomaganje ekstremista koji u Afganistanu napadaju američke snage.
Admiral Mullen je rekao da se Pakistan i njegova obavještajna služba služe ekstremistima kako bi u Afganistanu očuvali svoj utjecaj: "Služeći se nasiljem i ekstremizmom kao načinom ostvarivanja politike, Pakistan – a posebno njegova vojska i obavještajna služba – je stavio u opasnost naše strateško partnerstvo. I ne samo to, Pakistan je u opasnost doveo i priliku da ga se smatra štovanja vrijednom nacijom s legitimnim interesima u regiji."
Međutim, Sjedinjene Države su barem djelomično odgovorne što je pakistanska obavještajna služba - poznata po kratici na engleskom kao ISI - tako prominentan 'igrač' u regiji. Pakistanski su obavještajci interese svoje vlade u Afganistanu počeli ostvarivati još osamdesetih – za rata protiv sovjetskih okupatora.
Tada im je pomagala američka CIA. Owen Sirrs, profesor na sveučilištu Montana i autor studije o pakistanskoj obavještajnoj službi, kaže da je CIA tada prepustila pakistanskim kolegama da oni odlučuju o raspodjeli američkog oružja i opreme među afganistanskim frakcijama u pokretu otpora: "Mi smo pristali da ISI bude neka vrst filtra između nas i afganistanskih mudžahedina. Pakistanski su obavještajci diktirali tko će u Afganistanu dobiti koje oružje, tko će dobiti koliko novca, tko će dobiti određenu opremu. Oni su tako određivali tko će vladati budućim Afganistanom. Mi smo im to omogućili."
Pakistanska je obavještajna služba favorizirala islamske radikale poput Gulbudina Hekmatyara i Jalaludina Haqqanija. Oni su zato dobivali najviše američkog oružja i američkog novca. No, danas te veze jako opterećuju američko-pakistanske odnose. Washington optužuje ekstremističku mrežu koju vodi Jalaludin Haqqani za napade na američke snage u Afganistanu kao i misiju NATO-a u toj zemlji.
Owen Sirrs kaže da su intenzivni kontakti s islamskim radikalima imali utjecaj na pakistanske obavještajce: "Ti radikali su utjecali na pakistansku obavještajnu službu. Mislili su da su zajedno porazili jednu velesilu, Sovjetski savez. Mislili su da je pobjeda bila rezultat njihove vjere i ideologije – i da nove pobjede tek predstoje. Neki iz nove generacije pakistanskih obavještajaca su, poslije, pomagali talibanima."
Stručnjaci se slažu da je pakistanska obavještajna služba pomogla u osnivanju talibanskog pokreta te mu je pomogla da dođe na vlast. Veze, prema Washigntonu, traju i danas, iako talibani više nisu na vlasti već se kao ustanici opiru koalicijskim snagama.
Pakistan odbacuje sve ove navode i negira bilo kakve veze s mrežom Haqqani i drugim islamističkim grupama. Međutim, Christine Fair, profesorica sveučilišta Georgetown kaže da su veze između talibana i Pakistana vrlo složene – jer se radi o nizu talibanskih frakcija koje su na terenu odane različitim vođama. Osim toga, i talibani su se promijenili u posljednjih deset godina – kaže Christine Fair.
Ona napominje da Pakistan želi sačuvati utjecaj u Afganistanu u trenutku kada se radi na uspostavljanju kontakata između vlasti i talibana, kako bi se okončao deset godina dugi rat.