Cijene sirove nafte odnedavno su u blagom padu. Koliko će takvo olakšanje trajati, teško je reći. Ono što je izvjesno je da su troškovi energenata uticali na velike promjene u svjetskoj ekonomiji i da bi zbog visokih cijena naftnih derivata mnoge profitabilne kompanije mogle poslovati sa gubicima.
Primjera radi, cijene kerozina bile su prije deset godina sedmi dio troškova poslovanja avio-kompanija i manje od plata pilota i ostalog osoblja.
Glasnogovornik Udruženja avio-prevoznika Perry Flint za sadašnje stanje kaže:
„Danas su troškovi avio-goriva najveći. Po našim računicama 34 odsto ukupnih troškova polovanja je trošak za gorivo.“
Upravo zbog toga, analitičari predviđaju da će ovogodišnji profit avio-prevoznika biti manji pola milijarde dolara, odnosno svega 3 milijarde dolara. I taj profit mogao bi biti smanjen ukoliko bi političke neizvjednosti ili vojni sukobi prouzročili rast cijena sirove nafte. Cijena barela od preko 150 dolara gurnula bi avio-prevoznike u gubitke.
Šta će se sa cijenama nafte dešavati u narednih nekoliko mjeseci?
Ekonomistica Američkog instituta za naftu Rayola Dougher kaže:
„Zaista je teško znati šta će se dešavati i kada bih to znala, bila bih najbogatija osoba na planeti.“
Svaka veća tenzija, politička ili vojna, odražava se na proizvodnju i prodaju sirove nafte, odnosno uredno snabdijevanje tržišta, dodaje gospođa Dougher:
„Pod teškim smo teretom neizvjesnosti budućih dešavanja, posebno na nestabilnom Srednjem Istoku. Primjera radi ne znamo što će se dešavati sa Iranom.“
Sadašnja smanjena tražnja sirove nafte rezultat je i usporenog rasta ekonomski najsnažnjih zemalja.
U Sjedinjenim Državama tražnja bi mogla biti smanjena i zbog toga što Amerikanci, prisiljeni visokim cijenama benzina, štede vozeći manje i kupjući ekonomičnija vozila. Pozadugo već cijene benzine na američkim pumpama bile su iznad dolara za litar i po svoj prilici neće biti bitnije smanjene.
