Linkovi

Nafta i politika: Pad cijena, dodatni pritisak za političke ustupke

  • Al Pessin, VOA

Iran i Rusija vjerojatno će pokušati uravnotežiti ekonomski i finasijski pritisak, izazvan i padom cijena nafte, i neke njihove, za međunarodnu zajednicu sporne spoljnopolitičke ciljeve.

Cijene sirove nafte na svjetskom tržištu su posljednjih mjeseci u naglom padu. Za zemlje ovisne od uvoza nafte i naftnih derivata to znači poveliko olakšanje, dok su države, izvoznice crnog zlata pod povećanim ekonomskim i financijskim pritiskom. Taj pritisak se najizrazitije osjeća u Rusiji i Iranu, jer je praćen i sankcijama Zapada zbog politike Moskve prema Ukrajini i nuklernog programa Teherana.

Da li pad cijena sirove nafte može imati većeg odraza na te dvije zemlje, da li ih može dodatno prisiliti na veću političku kooperativnost sa Zapadom?

Od juna do sada cijena barela sirove nafte Brent, glavnog parametra na svjetskom naftnom tržištu, niža je za jednu trećinu, pala je sa 115 dolara na 77. Ključni razlog tom padu su povećana proizvodnja u zemljama izvoznicama nafte i smanjena tražnja u Evropi i državama u razvoju zbog već duže vrijeme prisutnih ekonomskih teškoća.

"Očigledno je da je to krupna nevolja za zemlje izvoznice nafte" - kaže Pierre Noel, analitičar ureda Međunarodnog instituta za strateške studije u Singapuru i dodaje:

"Te zemlje, kada se suoče sa značajnim padom cijena, kao prvi korak kombiniraju dva elementa.... ograničavaju vladinu potrošnju i smanjuju državni budžet."

Osim na te načine olakšavanja ekonomskog i finansijkog pritiska izazvanog padom cijena sirove nafte, zemlje izvoznice pokušavaju olakšati i ekonomske sankcije, naravno ako su izložene takvim mjerama međunarodne zajednice. To je slučaj sa Rusijom, zbog politike koju vodi prema Ukrajini, i Iranom zbog nuklearnog programa te zemlje.

Alastair McCaig, analitičar investicione firme IG iz Londona ističe:

"Pad cijena nafte je dodatni pritisak i mogao bi rezultirati pokušajima da se, određenim političkim ustupcima, olakša ekonomski i finansijski pritisak Zapada."

Negativne posljedice pada cijena sirove nafte, ipak, ne moraju o tom smislu biti odlučujuće smatra Pierre Noel:

"Mislim da sadašnje stanje na tržištu nafte neće prisiliti Rusiju na promjenu osnovnog strateškog cilja prema Ukrajini. Taj cilj je spriječiti Ukrajinu da se pridruži NATO savezu. Pad cijena nafte, uz postojeće sankcije, mogao bi, logično razmišljajući, uticati na neke druge ruske političke ustupke u rješavanju ukrajinske krize."

I Iran je u sličnoj situaciji. Uz niže cijene nafte trpi i značajne ekonomske teškoće zbog sankcija nametnutih zbog nuklearnog programa. Po ocjeni Alastaira McCaiga, iranski lideri vjerojatno nisu suviše zabrinuti:

"Sigurno da je to dodatni pritisak za koji oni vjeruju da će biti relativno kratkog dana. Sa prvim znacima bržeg ekonomskog oporavka Evrope, sa američkim i britanskim održavanjem tempa ekonomskog oporavka, tražnja za naftom će postepeno rasti. Samim tim i cijene nafte će rasti, tako da će i Iran, i druge zemlje izvoznice, disati mnogo laške."

Neće se to, sasvim je izvjesno, desiti preko noći. U međuvremenu i Iran i Rusija vjerojatno će pokušati na neki način uravnotežiti ekonomski i finasijski pritisak i neke njihove, za međunarodnu zajednicu sporne spoljnopolitičke ciljeve.

XS
SM
MD
LG