Linkovi

Valentin Inzko ukazuje UN-u na ponašanje političara u BiH

  • Glas Amerike

Valentin Inzko danas predstavlja izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a

Valentin Inzko, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH), govorit će danas Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) o ponašanju političara vladajućih stranaka. Inzkov izvještaj odnosi se na period od oktobra 2016. godine do kraja aprila ove godine.

U fokusu Inzkovog izvještaja, između ostalog, nalazi se proslava 9. januara kao Dana Republike Srpske (RS), aplikacija za reviziju presude Međunarodnog suda pravde, kao i podjela BiH na federalne jedinice.

Proslavi 9. januara kao Dana RS, a što je Ustavni sud ocijeno neustavnim, prethodio je referendum održan u septembru 2016. godine na kojem su se građani RS-a izjasnili da se taj dan obilježava kao Dan RS. Referendum je koštao oko milion i 400 hiljada konvertbilnih maraka (KM), a novac je obezbjedila Vlada RS.

U održavanju referenduma i proslavi 9. januara, što je trajalo pola godine centralnu ulogu je zauzeo Milorad Dodik, predsjednik RS-a i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). „Događaj je uključio paradu policije, službe civilne zaštite, sportska udruženja i druge, kao i srpskih pripadnika Oružanih snaga BiH”, podsjetio je Inzko na proslavu 9. januara.

Milorad Dodik nakon proslave 9. januara se našao na američkoj crnoj listi
Milorad Dodik nakon proslave 9. januara se našao na američkoj crnoj listi

Dva dana kasnije Dodik se našao na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država (SAD), a što je navedeno u izvještaju OHR-a. Razlog zbog koje je dospio na američku crnu listu obrazložen je time da je prednjačio u protivljenju odluci Ustavnog suda BiH, kršenju vladavine prava, kao i da predstavlja značajan rizik opstrukcije provedbe Daytonskog mirovnog sporazuma.

Zbog referenduma i obilježavanja 9. januara, odnosno nepoštivanja odluke Ustavnog suda BiH, istragu je otvorilo Tužilaštvo BiH, a Dodik je samo jedan od osumnjičenih. Tužilaštvo se još nije odlučilo na eventualno podizanje optužnice. „Situacija u pogledu vladavine prava u zemlji se i dalje pogoršava, a vlasti na svim nivoima vlasti zanemaruju ili odbacuju odluke sudova”, napisao je Inzko.

Tenzije od proslave 9. janaura kao Dana RS su prelivene, u konačnici, na neuspjeli pokušaj bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića za reviziju presude protiv Srbije.

Presudom Međunarodnog suda pravde, koja je objavljena 2007. godine, Srbija je oslobođena od optužbe za odgovornost počinjenja genocida u Srebrenici uz obrazloženje da preko svojih organa i zvaničnika u tome nije učestvovala.

Za Inzka jednako je zabrinjavajuće da je Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), ignorisao druge članove Predsjedništva, kao i ulogu Predsjedništva u podnošenju zahtjeva.

„Ovakav razvoj je doveo do snažne javne kritike bošnjačkog člana Predsjedništva i predsjednika SDA koja je uslijedila od vladajuće koalicije u RS-u i zategnutih odnosa između SDA i srpskih koalicionih partnera na državnom nivou vlasti”, stoji u Inzkovom izvještaju.

Revizija presude u jednom momentu dovela je do blokade rada Parlamentarne skupštine BiH na način da su poslanici iz RS-a odbijali dolaziti na sjednice.

Zahtjev za reviziju presude je podnio Sakib Softić iako nije raspolagao novim imenovanjem Predsjedništva BiH, a koje mu je bilo potrebno i za što je znao mnogo ranije prije nego je predao aplikaciju.

Bakir Izetbegović je znao da Sakib Softić nije mogao predati aplikaciju bez novog imenovanja
Bakir Izetbegović je znao da Sakib Softić nije mogao predati aplikaciju bez novog imenovanja

Za Izetbegovića je registrar Međunarodnog suda pravde, kako je rekao, „neki registrar koji se ne poziva na Statut, koji se ne poziva na pravila Suda sam po sebi nešto odgovorio”.

U izvještaju se Inzko osvrnuo i na hrvatske stranke koje zagovaraju federalizaciju BiH. „Hrvatske stranke u Federaciji se zalažu za federalizaciju BiH, što nagovještava daljnju etničku podjelu u tri ili četiri federalne jedinice, od kojih bi jedna bila sa hrvatskom većinom”, navedeno je u izvještaju.

Hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragan Čović izjavio je da etnička federalizacija nije ni jedna od opcija.

Dragan Čović predlaže više federalnih jedinica u BiH
Dragan Čović predlaže više federalnih jedinica u BiH

Pozitivna strana izvještaja tiče se napora da BiH postane postane članica Evropske unije (EU). „Još jednom pozivam vlasti na svim nivoima da se fokusiraju na put koji BiH vodi ka EU i da u tom smislu ubrzaju svoje aktivnosti”, kazao je Inzko.

Iz Ureda visokog predstavnika je saopćeno da će se Inzko, za vrijeme svog boravka u Washingtonu, sastati sa zvaničnicima Bijele kuće, Vijeća za nacionalnu sigurnost SAD-a i State Departmenta, kao i sa članovima Republikanske stranke predsjednika Donalda Trumpa u američkom Kongresu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG