Predsjednik Barack Obama je u sinoćnjem govoru kojeg su prenosile nacionalne TV mreže branio odluku da u Libiji koristi vojnu silu. Obama je rekao da su Sjedinjene Države i medjunarodna zajednica intervenisali u Libiji kako bi zaustavili masakr i brutalno nasilje libijskog lidera Moammara Gahafija nad narodom Libije. Američki predsjednik je potsjetio i na sporo reagiranje medjunarodne zajednice na genocid u BiH, rekavši da on ne želi čekati da se dese nove masovne grobnice da bi poduzeo akciju.
Predsjednik Obama je govorio na Univerzitetu nacionalne odbrane u Washingtonu. Njegov govor je došao nakon što su više od sedmicu dana avioni, i brodovi koalcije uglavnom zapadnih zemalja počeli nametati zonu zabrane leta iznad Libije kako bi zaštitili gradjane od vladinih snaga.
Predsjednik Obama je sa jedne strane izložen kritikama onih koji se protive američkoj intervenciji, a sa druge onih koji kažu da je predugo čekao da djeluje.
"Kada su nad ljudima u Bosni činjena zvjerstva 1990-tih, medjunarodnoj zajednici je trebalo duže od godinu dana da interveniše da bi zaštitila civile. Sada smo to uradili nakon 31 dana."
Obama je rekao da kao američki predsjednik ima odgovornost da spriječi masakr poput onog u Srebrenici 1995:
"Kao predsjednik, ja odbijam čekati na prizore pokolja i masovnih grobnica, prije nego što poduzmem akciju."
Intervenciji u Libiji predhodile su specifične okolnosti, rekao je Obama:
„Sjedinjene Države su radile sa medjunarodnim partnerima na mobiliziranju široke koalicije, dobijanju medjunarodnog mandata za zaštitu civila, zaustavljanju napretka vojske, spriječavanju masakra i uspostavi zone zabrane leta."
Obama je objasnio, da nakon iskustva predhodnih predsjednika, američka vojska neće tražiti promjenu režima u Libiji:
"Otvoreno govoreći, mi smo taj put prošli u Iraku."
Ali, odmah su usljedile i kritike njegovog govora - sa desna Sarah Palin, bivši potpredsjeednički kandidat Republikanaca:
"To je duboko razočaravajući govor jer je potvrdio da je Obamina doktrina još uvijek ispunjena haosom i pitanjima, zavaravajuća, nejasna."
I John McCain, bivši predsjednički kandidat Republikanaca:
"Mi se sada borimo na strani pobunjenika protiv Gadhafija, mi otvaramo put za njih. Predsjednik je to trebao reći."
I kritike sa ljeva - Dennis Kucinich, demokratski kongresmen iz Ohia:
"Ljudi treba da shvate da žrtvujemo neke sadržaje na domaćem planu."
Američka javnost je podjeljena. Prema Gallupu, manje od polovine podržava vojnu akciju.
I američki troškovi su veliki.
192 rakete toomahawk, svaka po 1,4 miliona dolara.
Svaki sat leta aviona košta 10 hiljada dolara.
To je samo protekle sedmice 600 miliona dolara.
U Afgnaistanu troškovi su dvostruko veći, svake sedmice 1,2 milijarde dolara, ali tamo je gotovo 100 hiljada vojnika na terenu.
"Stvari se raspadaju kod kuće, dok u svijetu tražimo zmaja kojeg treba ubiti", kkomentarisao je kongresmen Dennis Kucinich.
Predsjednik Obama u svom sinoćnjem govoru nije rekao koliko će dugo američka vojna misija trajati u Libiji i koliko će koštati, što izaziva dodatnu zabrinutost u Sjedinjenim Državama.
On je jedino rekao da će u srijedu u Londonu NATO preuzeti komandu nad operacijama u Libiji, te da će se državni sekretar Hillary Clinton u Londonu susresti sa članovima libijske opozicije i predstavnicima više od 30 zemalja kako bi razgovarali o Libiji.
