Linkovi

SAD: Obamina spoljna politika... pravi izbor ili ne?!

  • Luis Ramirez

Amerikanci nisu željni ratovanja. Ono što žele je da SAD budu vodeća snaga mirnog rješavanja kriza i promoviranja demokratije širom svijeta.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barack Obama često je kritiziran zbog spoljno-političkih opredjeljenja i načina na koji vodi američku spoljnu politiku. Najčešće ga kritiziraju Republikanci i konzervativni intelektualci, ali i centristi, ističući da je odnos predsjednika Obame prema spoljno političkim izazovima nejasan i neadekvatan. I suprotno, brojni su oni koji tvrde i procjenjuju da je predsjednikova spoljno-politčka strategija u skladu sa preovlađjujućim mišljenjem američke javnosti, oblikovanim i ratovima koje Sjedinjene Države vode više od deset godina.

Kritike predsjedniku Obami najčešće se upućuju zbog reagiranja Bijele kuće na krizu u Ukrajini koju snažno podstiče Rusija, na previranja u Siriji i Egiptu, te na kineske teritorijalne apriracije i i zbog neuspjelih pokušaja oživljavanja izraelsko-palestinskih mirovnih pregovora.

Prilikom nedavnog boravka u više azijskih zemalja predsjednik Obama je o tim kritikama rekao:

"Tipično je da se kritike naše spoljne politike usmjeravaju na sudržavanje od korištenja vojne sile. Pitanje koje ja mislim da treba postaviti je zašto su ti kritičari željni ratovanja, a znaju da prolazimo kroz desetak godina ratovanja uz ogromne ljudske žrtve i bužetske izdatke."

Amerikanci nisu željni ratovanja. Većina njih, pokazuju istraživanja raspoloženja javnosti, ne podržavaju slanje američkih vojnika na inostrana krizna područja. Ono što žele je da Sjedinjene Države budu vodeća snaga mirnog rješavanja tih kriza i promoviranja demokratije širom svijeta.

"Došao sam u Kairo težeći novom početku“ - rekao je 2009. godine u govoru, očekivanom sa velikom pažnjom, predsjednik Obama i tada u glavnom gradu Egipta takođe istakao:

"Nijedan sistem vladavine i vlasti ne može, ili ne bi trebalo da bude nametan drugima. To ne znači, međutim, da ću se suzdržavati da pomognem uspostavljanu vlasti koja odražava volju naroda."

Ubrzo nakon kairskog govora buknulo je arapsko proljeće. Egipat i Sirija, Sirija mnogo teže i tragičnije, utonuli su u haos.

Ugled Sjedinjenih Država poljuljan je izostanskom makar i ograničene vojne interevencije, čak i onda kada je nepobitno utvrđeno da režim Bashara al-Assada koristi hemijsko oružje protiv vlastitog naroda.

Analitičar Larry Korb ističe:

"Razmišljajući o Siriji predsjednik Obama je pitao šta će biti cijena? Da li bi naš dolazak pozdravili svi Sirijci? Mislili smo da će se svi Iračani radovati našem dolasku. Neki jesu, ali velika većina nije."

Unatoč mali izgledima na uspjeh Bijela kuća je pokrenula još jedan pokušaj izraelsko-palestinskog pomirenja. Za sada i do sada bez ikakvog pozitivnog rezultata.

Analitičar Elliot Abrams i to ocjenjuje udarcem ugledu Sjedinjenih Država u svijetu:

"Potreba da se pokuša i energija državnog sekretara Johna Kerrya pozdravljeni su na mnogim stranama. Moram, međutim, reći da mislim da je to bila greška. I taj neuspjeh šteti ugledu Sjedinjenih Država i podstiče ignorantski odnos prema našim stavovima."

Najveći neuspjeh, ili pak suprotno, najveći spoljno-politički uspjeh predsjednika Obame bi mogao biti krah pregovora o iranskom nuklernom programu ili zaustavljanje Irana na putu do nuklernog oružja.

Predsjednik Obama je tokom izbornih kampanja obećavao držati Sjedinjenje Države dalje od sukoba u drugim dijelovima svijeta i pažnju posvetiti poboljšanju svih aspekata života na američkom tlu. Povijest će pokazati da li je to bio pravi izbor.

Prikažite komentare

XS
SM
MD
LG