Dokumenti koje je razotkrio bivši analitičar pri američkoj Agenciji za nacionalnu sigurnost, Edward Snowden, ukazuju na to da su obavještajne agencije Sjedinjenih Država i Britanije dekodirale šifre kojima je cilj obezbijediti privatnost i sigurnost na internetu.
Te šifre koriste stotine miliona ljudi kako bi zaštitili svoje osobne podatke, transakcije na internetu, i elektronsku korespondenciju.
U dokumentima je otkriveno da su američka Agencija za nacionalnu sigurnost i britanska agencija GCHQ, blisko suradjujući, kompromitirali garancije koje kompanije koje posluju na internetu, daju svojim mušterijama, uvjeravajući ih da medjusobna komunikacija i njihovi osobni podaci ostaju zaštićeni. Dokumenti medjutim pokazuju da su agencije za sigurnost suradjivale s kompanijama na Internetu kako bi se ostavila odredjena ranjiva mjesta u šiframa, tzv. zadnja vrata, kako bi se te šifre mogle dekodirati.
Dokumenti takodjer pokazuju da je američka Agencija za nacionalnu sigurnost trošila oko 250 miliona dolara godišnje na ovaj program, te da je britanska sigurnosna agencija radila na tome da provali u šifre klijenata kompanija kakve su Yahoo, Google, Hotmail i Facebook.
Vjeruje se da će ova informacija izazvati veliki bijes onih koji se zalažu za maksimalnu zaštitu privatnosti.
Američka vlada tvrdi da programi nadgledanja i praćenja Agencije za nacionalnu sigurnost za cilj imaju isklučivo zaustavljanje terorizma.
Te šifre koriste stotine miliona ljudi kako bi zaštitili svoje osobne podatke, transakcije na internetu, i elektronsku korespondenciju.
U dokumentima je otkriveno da su američka Agencija za nacionalnu sigurnost i britanska agencija GCHQ, blisko suradjujući, kompromitirali garancije koje kompanije koje posluju na internetu, daju svojim mušterijama, uvjeravajući ih da medjusobna komunikacija i njihovi osobni podaci ostaju zaštićeni. Dokumenti medjutim pokazuju da su agencije za sigurnost suradjivale s kompanijama na Internetu kako bi se ostavila odredjena ranjiva mjesta u šiframa, tzv. zadnja vrata, kako bi se te šifre mogle dekodirati.
Dokumenti takodjer pokazuju da je američka Agencija za nacionalnu sigurnost trošila oko 250 miliona dolara godišnje na ovaj program, te da je britanska sigurnosna agencija radila na tome da provali u šifre klijenata kompanija kakve su Yahoo, Google, Hotmail i Facebook.
Vjeruje se da će ova informacija izazvati veliki bijes onih koji se zalažu za maksimalnu zaštitu privatnosti.
Američka vlada tvrdi da programi nadgledanja i praćenja Agencije za nacionalnu sigurnost za cilj imaju isklučivo zaustavljanje terorizma.
