Linkovi

Muzej Kineza u Americi - novi prikaz njihove povijesti

  • Carolyn Weaver

Jedna od prostorija Muzeja Kineza u Americi

Jedna od prostorija Muzeja Kineza u Americi

Prvi veliki val kineskih radnika uselio je u Ameriku oko 1840. godine, kad su došli pomagati na izgradnji kontinentalne željeznice, na početku u Kaliforniji

Kinezi su u Ameriku došli otprilike u vrijeme kad su Sjedinjene Države bile utemeljene, no bili su malobrojni sve do sredine devetnaestog stoljeća. Poput drugih etničkih skupina, bili su sučeljeni s predrasudama i izolacijom, sve dok pokret za ljudska prava šezdesetih nije počeo rušiti rasne barijere u obrazovanju i zapošljavanju. Osamdesetih godina muzej posvećen njihovoj prošlosti pod nazivom povijesni projekt Chinatown počeo je s radom, a sama zgrada muzeja otvorena je ove godine na novoj lokaciji u kineskoj četvrti grada New Yorka.

Novi muzej Kineza u Americi dizajnirala je arhitektica Maya Lin. On je projektiran da podsjeća na središnja dvorišta starih zgrada u Kini. U jednoj se sobi nalazi tradicionalna kineska apoteka, kakva se može naći po kineskim četvrtima po cijelom svijetu. No, glavni eksponati pričaju o povijesti malo poznatoj izvan granica Kine, ili u Sjedinjenim Državama gdje je svega oko jedan posto stanovništva kineskog podrijetla. U osamnaestom stoljeću, nekolicina kineskih mornara na trgovačkim brodovima bili su prvi Kinezi koji su stigli u Ameriku. No, oko 1840. godine val kineskih radnika došao je pomagati na izgradnji kontinentalne željeznice, na početku u Kaliforniji. Direktorica muzeja Alice Mong kaže:

"Svi mi znamo za Kineze koji su došli graditi željeznicu na zapadnoj obali, dok su evropski graditelji, mahom Irci, gradili tu željeznicu iz pravca istoka. No, i prije toga Kinezi su dolazili u Ameriku kao rudari."

Ti su kineski useljenici dolazili u vrijeme zlatne groznice, kada je zlato pronađeno u zapadnom dijelu Sjedinjenih Država i Kanade. Kada je zlatna groznica prošla i željeznica bila izgrađena, radnici tu više nisu bili dobrodošli. Zakon o isključivanju Kineza iz 1882. bio je jedini zakon u američkoj povijesti koji je blokirao useljavanje u zemlju na osnovu podrijetla.

"U Americi je vladala ekonomska recesija, i od Kineza je bilo zatraženo da se vrate kući, no na nesreću, mnogi od radnika nisu imali gdje otići, a također nisu mogli ni dovesti svoje obitelji ovdje jer nisu bili državljani. Tako su po Americi nastajale kineske četvrti."

Kineski useljenici se nisu mogli postupno uklopiti, poput irskih i talijanskih. Nije bilo mnogo načina kako zarađivati za život. Muškarci koji nisu htjeli biti sluge osnivali su praonice. To je bio prljav, težak posao. U muzeju je izložena tipična željezna pegla teška skoro četiri kilograma koju bi radnik podizao stotinama puta na dan. Kineski restorani, neki od njih s autentičnom kineskom hranom, a neki s američkom verzijom, bili su još jedan od glavnih načina za ekonomsko osamostaljivanje.

Popularna je kultura portretirala Azijate kao misteriozne, podle i možda opasne, ili kao smiješne osobe. Holivudska rasna pravila zabranjivala su Anni May Wong, prvoj američkoj filmskoj zvijezdi kineskog podrijetla, da poljubi glumca bijele rase. Zakoni protiv useljavanja i miješanih brakova počeli su slabiti tijekom Drugog svjetskog rata, da bi dolaskom komunizma u Kini 1949. godine to probudilo novu sumnjičavost prema Amerikancima kineskog podrijetla. Međutim, od šezdesetih nadalje, oni postaju prominentni u svim sferama društva.

"Ljudi kao što su Yo Yo Ma, I.M. Pei, te dizajneri Vera Wang i Anna Sui, vidimo da ti Amerikanci kineskog podrijetla postižu velike domete."

Direktorica Mong kaže da je cilj muzeja da postane Nacionalni muzej Kineza u Americi te da privuče posjetitelje i iz Sjedinjenih Država i iz inozemstva.

XS
SM
MD
LG